Dalmacija Split

raspašoj

Epidemija u Banovini: petina zaposlenih je na bolovanju, a može im i bit', radili-ne radili, plaća im je ista. Zanimljivo, gradska uprava jednako funkcionira i bez njih...

raspašoj

I kad po enti put pomislimo da nas baš ništa od gradskih činovnika ne može iznenaditi, stvarnost nas redovito demantira.

Tako smo na zadnjoj sjednici Gradskoga vijeća imali priliku čuti od poteštata Andre Krstulovića Opare kako je čak 17 posto zaposlenika iz Banovine na bolovanju. Od 453 ljudi na gradskoj platnoj listi, 71 je na bolovanju, a 13 na rodiljnom dopustu, no, tvrdi gradonačelnik, Banovina najnormalnije funkcionira i bez njih.

Ne čudimo se. Vjerojatno bi gradska uprava jednako efikasno funkcionirala i da ih je na Obali kneza Branimira 17 zaposleno dvostruko manje. Ovih 370 zaposlenih koji dolaze na posao je i više nego dovoljno za posao koji obavljaju. Uostalom, prije točno 10 godina, kada je Ivan Kuret u poteštatskoj fotelji zamijenio pokojnog Zvonimira Puljića, u Banovini je radilo točno 366 ljudi...

Vrući uredi

Koji je razlog epidemije bolovanja u Banovini? Iskreno se nadamo da je Krstulović Opara bio sarkastičan kada je kazao kako bi razlog tako enormno visokoj stopi bolovanja mogli biti neadekvatni radni uvjeti u Banovini, jer pojedini uredi nisu klimatizirani, a za nama je dugo, toplo ljeto...

Što bi na to rekli sezonci koji su ljetos radili na otvorenom? Što bi kazale radnice u pekarama? Škverani? Građevinari? Prodavačice na tržnicama, lučki radnici, kuvari... radnici bilo koje privatne firne.

Primjerice, CEMEX-a, uspješne tvrtke u privatnom vlasništvu koja ima gotovo identičan broj zaposlenih kao i Grad, ali od njih 470 tek rijetki su na bolovanju, prosječno njih desetak. U čemu je tajna? Jesu li zbog zahtjevnijeg posla "očeličili", pa je kod njih stopa bolovanja pet puta manja nego u Banovini?

- Prepoznavši problematiku bolovanja kao značajan faktor za naše poslovanje, kontinuiranim radom smoznačajno smo smanjili stopu bolovanja te ona u 2017. godini iznosi 3,1 posto, što je jedna od najnižih stopa u kategoriji industrijskih tvrtki na razini Hrvatske na što smo iznimno ponosni - doznajemo od Mirele Kotarac, voditeljice plaća, planiranja i razvoja kadrova u CEMEX-u.

Ovi rezultati nisu došli preko noći, nego u CEMEX-u sustavno rade na unaprjeđenju sigurnosti u pogonima i poticanju zdravih životnih navika.

Dobro se dobrim vraća

- Provodimo niz poticajnih mjera kao što su ugovaranje dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja s besplatnim sistematskim pregledom, program nagrađivanja za djelatnike koji u određenom razdoblju nisu bili odsutni s posla... Nastojimo svojim ljudima pružiti dobre radne uvjete zajamčene kolektivnim ugovorom.

Naši ljudi su to prepoznali te svakodnevno dokazuju odgovornost prema svom radnom mjestu i radnim kolegama - ističe Kotarac i ponosno dodaje kako je zbog ovakve dobre prakse CEMEX od 2008. godine nositelj certifikata Poslodavac partner te se smatra jednim od poželjnijih hrvatskih poslodavaca.

Kako to da je u Banovini 17 posto bolesnih, a u CEMEX-u tri posto? Pritom, pouzdano znamo da zaposlenike gradske uprave ovih dana nije poharala nikakva zarazna bolest, nego dio njih godinama ima običaj olakog otvaranja dugotrajnih bolovanja, a nerijetko ih spajaju s godišnjim odmorima...

Razliku u plaći pritom gotovo i ne osjete, budući da kolektivni ugovor radnika Grada omogućuje da im se u slučaju bolovanja do 42 dana isplati naknada u visini od 95 posto svoje plaće! Ej, 95 posto! Zakonski minimum je 70 posto, većina privatnih firmi isplaćuje do 80 posto, državne službe 85 posto, toliko imaju i zaposlenici u zdravstvu, ali zato činovnici u Banovini nemaju razloga misliti se hoće li uzeti bolovanje i kad malo zakašlju.

Naravno, nisu svi takvi, ima i u Gradu onih koji "crnče" i pod antibioticima, ali zbog one petine na bolovanju opći je dojam da je među njima hrpa nepotrebnih, preplaćenih neradnika.

Neki nemaju zamjenu

- Čemu se čuditi? Može im biti, pa idu na bolovanje. Nitko ih neće pozvati na odgovornost, a jedino je pitanje koliko su uopće na svome poslu potrebni kad ih toliko puno bez posljedica izbiva s posla. Ne bih rekla da su bolesniji od ostalih, ali sasvim sigurno više koriste institut bolovanja.

Osobno nikada nisam koristila bolovanje i često sam i bolesna dolazila na posao, jer mi je jednostavno bilo gotovo nemoguće organizirati zamjenu - komentira nam dr. Vikica Krolo, liječnica iz ambulante na Sućidru i predsjednica Koordinacije liječnika hrvatske obiteljske medicine (KoHOM).

Navodi kako zaposlenici na državnoj i gradskoj plaći puno lakše otvaraju bolovanje od onih koji rade u privatnim tvrtkama, jer imaju siguran posao i nisu motivirani da se dokazuju.

- Neki pacijenti koje su se žalili da će dobiti otkaz ako se ne pojave na poslu, a realno su morali ostati duže na bolovanju. Puno ih je pod lijekovima odlazilo raditi iz solidarnosti prema kolegama, ali takvi su rijetko radili za državnu plaću. U pravilu lošije plaćeni radnici odlaze na bolovanje kad baš moraju i čim se malo oporave vraćaju se na posao - kaže ova iskusna liječnica.

 

5060 radnika na bolovanju dnevno u SDŽ, najviše zbog kičme i mentalnih poremećaja!

Prema posljednjim podacima o privremenoj nesposobnosti za rad (bolovanje), od siječnja do srpnja 2017. godine, u Splitsko-dalmatinska županiji ukupna stopa bolovanja bila je 3,22 (i na teret HZZO-a i na teret poslodavaca), dok je ukupna stopa u cijeloj Hrvatskoj bila 3,29.

U tom je razdoblju u splitskoj podružnici HZZO-a u prosjeku bilo 5060 dnevno bolesnih, a ukupan broj dana bolovanja bio je 915.977. Iz HZZO-a doznajemo i kako su najčešći uzroci bolovanja u Područnoj službi u Splitu bolesti i stanja iz grupe mišićno- koštanog sustava i vezivnog tkiva i mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja.


'Detektive' šalju Pošta, KBC i zaštitari

Jedna splitska liječnica obiteljske medicine (podaci poznati redakciji), nam je kazala kako pojedine skupine pacijenata bolesni idu na posao. Čim se malo oporave, trče na posao. To su trgovkinje, zaposlenici u obrtima, privatnici koji "rade za sebe"...

S druge strane, zaposlenici gradskih i državnih službi i javnih i komunalnih tvrtki bez "po muke" na bolovanju budu najmanje tjedan, a nerijetko i onih famoznih 42 dana.

- Zanimljivo je i da su češće bolesni tijekom ljeta nego zimi u sezoni gripe i "vuku bolovanje" dok god mogu. Naravno, uvijek ima iznimki, ali ovo je pravilo - kaže naša sugovornica.

Navodi kako ipak ima i državnih firmi koje su počele kontrolirati bolovanja svojih zaposlenika, a među njima je Hrvatska pošta, KBC Split, sve zaštitarske tvrtke, a u posljednje vrijeme i HŽ.

Naslovnica Split