Dalmacija Split

Predstavnici stranke zelenih dalmacije poglavarstvu splita uputili zamolbu za osnivanjem županijskog krematorija

Kremiranjem protiv recesije, ušteda pet do šest tisuća kuna

Predstavnici stranke zelenih dalmacije poglavarstvu splita uputili zamolbu za osnivanjem županijskog krematorija

Dok za klasičan ukop valja izdvojiti najmanje sedam do osam tisuća kuna, usluga kremiranja cijeni se na znatno povoljnijih 1350 kuna. No tu privilegiju u RH imaju samo stanovnici Zagreba i okolice

Dok za klasičan ukop valja izdvojiti najmanje sedam do osam tisuća kuna, usluga kremiranja cijeni se na znatno povoljnijih 1350 kuna. No tu privilegiju u RH imaju samo stanovnici Zagreba i okolice

Život je skup, ali smrt je najskuplja! Poručuju to predstavnici Zelenih Dalmacije, koji su Poglavarstvu Splita upravo uputili zamolbu da se još jednom proanalizira mogućnost izgradnje županijskog krematorija pri groblju Lovrinac.

Korištenjem takve usluge, drže Zeleni, brojni žitelji regije pogođeni smrću bliskog člana obitelji bili bi oslobođeni visokih troškova ukapanja njihovih posmrtnih ostataka.

Jednostavna računica

Računica je jednostavna i praktična: dok za klasičan ukop valja izdvojiti najmanje sedam do osam tisuća kuna, usluga kremiranja cijeni se na znatno povoljnijih 1350 kuna, no tu privilegiju imaju samo stanovnici Zagreba i okolice.

Oni koji, pak, iz naše županije odluče spaliti posmrtne ostatke pokojnika, neće puno uštedjeti, budući da visoki troškovi prijevoza u konačnici rezultiraju sličnom cijenom kao i kod “običnog” pogreba.

- Izgradnjom suvremenog i hortikulturno bogato opremljenog krematorija ispunila bi se ljudska prava na izbor, kao i kulturni standardi civiliziranog društva i u našoj regiji. Građani bi imali pravo na ekonomičan i dostojanstven ukop, koji trenutačno nemaju, što držimo neoprostivim zaostatkom za EU i svijetom čitavo stoljeće - navodi Lovro Rumora iz stranke Zeleni Dalmacije.

Ekološku dilemu, pak, razbijaju konkretnim podacima o učincima na okoliš. Australski stručnjaci, naime, zaključili su da kremiranje “proizvodi” 160 kilograma ugljičnog dioksida, a pokop tek 40 kilograma.

Međutim, “zemljani” pokop ima oko deset posto veći utjecaj na okoliš u segmentu vode i održavanja. K tomu, emitirani ugljični dioksid može se razgraditi u hortikulturnom okolišu krematorija, a najnovija tehnologija nudi i minimalnu stopu emisije plinova, napominju Zeleni.

Ideji o izgradnji krematorija se, međutim, protivi Petar Bilobrk, direktor poduzeća Lovrinac, držeći je naprosto - neisplativom.

- Godišnje zaprimamo tek dvadesetak do najviše trideset upita za kremiranje pokojnika, što je zanemariva brojka. Inače nudimo i usluge prijevoza do zagrebačkog Krematorija, te nema govora o sukobu interesa s naše strane - ističe Bilobrk.

Kremiranje je, suprotno nekim mišljenjima, i u Katoličkoj crkvi sasvim “legitimno”. Svećenik don Ivan Grubišić napominje da je Crkva otvorena za takve varijante, te da duhovnik u pravilu nazoči obredu zbrinjavanja kremiranih ostataka.

‘Zadržavanje’ duše

- Tijelo se pretvara u prah, bilo prirodnim procesom ili uz pomoć tehnologije. Valja nam znati da spaljivanjem tjelesnih, posmrtnih ostataka ne “odlazi” čovjek, čiji duh nastavlja živjeti u drugačijoj, bezvremenskoj dimenziji, u Bogu - govori don Ivan.

Prednosti po okoliš, ali i uporište u tradiciji vedske kulture kojoj pripada, ističe i Ines Žižić, jedna od najpopularnijih sljedbenica Hare Krishne u Splitu.

- Naša zajednica svesrdno podržava izgradnju krematorija u Splitu, budući da je uvriježeno da naše preminule članove iz Dalmacije odvozimo u Zagreb na kremiranje. To je praksa kod nas, jer se “običnim” pokopom duša nepotrebno “zadržava” u tijelu, dok se spaljivanjem “oslobađa” - približila je Žižićeva.

Nema rasipanja po moru

Pokojnikov prah može se položiti u zemljani ili drugačiji grob, a urna se može pohraniti i unutar za to predviđene grobljanske niše ili kaskade, kako ih još zovu, pojasnio nam je direktor Lovrinca Petar Bilobrk.

- Otkad sam ja na čelu poduzeća, nešto više od dvije godine, uložena je tek jedna molba za rasipanjem pokojnikova pepela po moru, no rodbina je zbog prekomplicirane procedure odustala – kaže Bilobrk.

Budući da zakonom nisu precizirana pravila u sličnim situacijama, takvi su zahtjevi, naime, ostavljeni na procjenu jedinicama lokalne samouprave. Zato je potrebno prikupiti nekoliko dozvola, među ostalima i onu Sanitarne inspekcije, nadležne za kraj iz kojega potječe pokojnik, kao i one u čijoj bi županiji pepeo bio rasut.

Naslovnica Split
Page 1 of 3FirstPrevious[1]23Last