Dalmacija Split

sretan rođendan!

Od pučkog učilišta do središta društvenog života Splita: Zlatna vrata slave 90 godina

sretan rođendan!
Jedno od rijetkih mjesta u gradu koje se može podičiti statusom središta djelovanja najznačajnijih intelektualnih i autorskih imena u Splitu, mjesta u kojem se ogleda društveno-politička klima grada, jesu “Zlatna vrata” koja obilježavaju svojih 90 godina djelovanja.

Ova ustanova osnovana je 1925. godine kao Pučko učilište, tijekom godina mijenjala je svoj naziv, modificirajući sadržaje, a danas je poznata kao Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje. Unatoč raznim inačicama svog naziva, “Zlatna vrata” bila su i ostala “pučka” jer je njihovo javno djelovanje usmjereno prema širokim slojevima građana Splita i šire okolice.

Tako su se profilirala kao aktivno mjesto građanskog djelovanja, na kojem se o temama iz društvenog života, od lokalnih do globalnih, raspravlja ozbiljno i otvoreno, u formi javnih tribina, diskusija, književnih večeri, okruglih stolova i radionica. Sjajna stvar postignuta je i otvaranjem prostora Loggie sveučilišta likovnim umjetnicima, posebice osnivanjem Kinoteke koja je jako popularna.

Filmski klubovi

- Gotovo da nema aktualne društveno-političke teme koja na neki način svoju demonstraciju nije imala u dvorani “Zlatna vrata”. No, i danas je među širokom publikom najprepoznatiji segment rada Kinoteka. Program filmske klasike počeo je još 1965. godine prikazivanjem filma ”Oklopnjača Potemkin”, a početkom sedamdesetih, osnivanjem brojnih filmskih klubova pod imenom Prijatelji filma po splitskim školama i fakultetima, kino program postaje okosnica kulturne ponude ustanove, koja traje sve do danas. Program Kinoteke usmjeren je na baštinske i edukativne filmove, uz stalni program suvremenog art-filma, koji predstavlja jedinstvenu vrijednost u kulturi i obrazovanju grada - kaže nam ravnateljica centra Tamara Visković.

Važnost ovog centra je i u brojnim programima osposobljavanja, usavršavanja, kao i osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja za odrasle, te brojnim tečajevima i radionicama.

Javna potreba

- Brzina promjena u svim područjima rada dovela je do veće potrebe za usavršavanjem već postojećih kvalifikacija. Neke od tih promjena u zapećak su bacile ideju obrazovanja kao humanističke vrijednosti po sebi. Pred nama je borba za održavanje onog dijela naše djelatnosti koja je istinska javna potreba: besplatna osnovna i pristupačna srednja škola za odrasle, koja ljudima koji su iz bilo kojeg razloga u jednom trenutku svog života ispali iz sustava, da se u njega vrate i napreduju. Cilj nam je i održavanje visoke razine filmskog i ostalog kulturnog programa, ali istovremeno i umjerenih cijena, kontinuirano osmišljavanje načina za suradnju s osjetljivim socijalnim skupinama i civilnim društvom i drugo. Optimistična sam u vezi s time, pošto ustanova ponovno posluje pozitivno, kako je poslovala i najveći dio svoje duge povijesti - zaključuje ravnateljica iz Dioklecijanove 7, uz napomenu da u vremenu u kojem Dioklecijanova palača prolazi transformaciju u mahom turistički i uslužni pseudograd, javni sadržaj koji u jezgru dovodi građane Splita tijekom cijele godine od velikog je društvenog interesa.

MERIEN ILIĆ
FOTO: ARHIV CROPIX


‘Njegovanje kulture duha’

Kada je ustanovu osnovala grupa intelektualaca 1925. godine, zamislili su je kao mjesto namijenjeno ‘širokim i najširim slojevima pučanstva, svim onim licima koja su zaokupljena dnevnim brigama svoga zvanja te ne dospijevaju, ili nemaju vremena ni sredstava, ni spreme, da sami sebi njeguju kulturu duha, da čitanjem knjiga i časopisa usavršavaju svoju naobrazbu, ili svoju jednostranu prosvijećenost’. Te je riječi izrekao dr. Vinko Lozovina, jedan od osnivača, na svečanom otvorenju 9. studenog 1925. godine.

- Sve promjene koje su se u međuvremenu događale - društvene, tehnološke, znanstvene, političke - nisu umanjile potrebu o kojoj on govori, nego su utjecale na način na koji se ta potreba ima ispuniti - zaključuje ravnateljica Visković.

Naslovnica Split