Dalmacija Split

tribina u zlatnim vratima

Dijana Magdić: Objekti u centru Splita prenamjenjuju se bez potrebnih suglasnosti

tribina u zlatnim vratima
/ Dok mi čekamo donošenje Plana upravljanja starom gradskom jezgrom život u Splitu i Dubrovniku se događa. Zbog sve većih turističkih zahtjeva vrše se prenamjene objekata bez potrebnih suglasnosti institucija, a Ministarstvo kulture šuti - istaknula je Dijana Magdić iz splitske udruge Teserakt na tribini „Kako upravljati povijesnim gradskim jezgrama“ održanoj u ponedjeljak navečer u Centru za kulturu Zlatna vrata.

Tribina je pokušala na primjerima Splita i Dubrovnika pokazati kako se do sada upravljalo s kulturnom baštinom koja je u oba grada uvrštena na UNESCO-vu listu svjetske baštine.

- To što se Splitu događa stihijski u trenu kada se radi na drugoj inačici plana upravljanja, zorno govore slučajevi bedema Contarini, Lukačićeve ulice i Turističke palače gdje je prevladao privatni interes nad zaštitom stoljetne baštine koja je zaštićena na nekoliko razina. Problem, osim nepostojanja plana upravljanja jest nepovezanost razina zaštite, od lokalne do nacionalne na razini Ministarstva kulture pa sve do UNESCO- a – kazao je Mario Rovan iz Građanske inicijativa Split te naglasio kako UNESCO mora biti uključen u donošenje odluka i odobravanje projekata, no u pravilu lokalne vlasti samo dostavljaju izvještaje.

Ono što je turistička kampanja napravila Dubrovniku u posljednjih nekoliko godina, a što se Split trudi dostići, dogodilo se odavno Europi gradovima poput Venecije koji su postali beživotna turistička ljuštura koja svojim posjetiteljima nudi prazan grad i hrpu suvenira.

Građani nad takvim scenarijem mogu kukati, no dok se aktivno ne uključe u rješavanje problema i to na razini donošenja odluka, interesi kapitala gazit će kulturne vrijednosti, drži Ivan Viđen iz neformalne liste birača Srđ je Grad koja djeluje u gradskom vijeću Dubrovnika.

- Jako je važno što smo u tijekom 90-ih zamijenili austrougarsku terminologiju anglosaksonskom. Tada se u zakonima i pravilnicima umjesto njege spomenika uvodi sintagma „kulturno dobro“. Dakle, starina je ekonomsko dobro koje mijenjate za novčanu vrijednost ovisno o procjeni rizika. Svjesno ulazite u razmjenu znajući da negdje morate izgubiti - kazao je.

Takav scenarij bezglave eksploatacije stoljetne kulturne vrijednosti trebalo bi spriječiti donošenje plana upravljanja gradskim jezgrama oba grada. Split je u fazi izrade druge inačice, dok je Dubrovnik pokrenuo izradu prve.

Svi sugovornici istaknuli su kako je osim donošenja veoma važno u proces uključiti stručnjake i javnost jer je riječ o zajedničkoj vrijednosti.

Kako je kazao Dražen Arbutina iz ICOMOS Hrvatske – građani Splita su ti koji moraju odlučiti žele li od najužeg centra napraviti zabavni park poput Disneylanda, spavaonicu, jednu veliku restoransku terasu ili fukncionalni javni prostor namijenjen potrebama njegovih građana.

Katarina Lujak
Foto: Arhiv CROPIX
Naslovnica Split