Dalmacija Split

'kruzifikacija'

Venecijanski sindrom: Split mu je sve bliže...

'kruzifikacija'
Splitu, kao i Veneciji i Dubrovniku prijeti kolaps po pitanju štete koju će u bliskoj budućnosti prouzročiti "kruzifikacija" koju naviještaju iskustva spomenuta dva grada.

Istaknuo je to naš poznati sociolog Mirko Petrić, nakon projekcije dokumentarnog filma "Venecijanski sindrom" koji je u ponedjeljak bio prikazan u kinoteci "Zlatna vrata" i zapanjio nazočnu publiku, koju su uglavnom činili predstavnici civilnog društva.

Film kroz priču nekolicine Venecijanaca koji još uvijek žive u svom gradu pokazuje na nama duhovit i blizak način današnju Veneciju kojoj prevelika turistička eksploatacija, dio koje su i kruzeri, prijeti na svim razinama. Grad je to u kojem trenutno živi tek 58.000 ljudi, a procjene su da 2030. godine u njemu više nitko neće živjeti.

-U Veneciji se sada događa vrhunac globalizacijske neoliberalne ekploatacije resursa. Srećom, otpor domaćih ljudi koji su redovito demonstrirali je ipak urodio plodom pa je donesena odluka da se od studenog u Veneciji neće moći vezati veliki kruzeri.

Split se još uvijek sačuvao od toga, jer su istraživanja pokazala da se turistima sviđa to što smo autentični, što smo živi grad. Bivši gradonačelnik Kerum bio je razapet zbog novca koji je od sanacije Karepovca utrošio na izgradnju zapadne obale, i to je u redu. Međutim, nitko ne spominje skoro 20 milijuna eura od kojih ćemo mi polovinu platiti za vanjske vezove – veli Petrić.

Sociologinja Inge Tomić Koludrović naglasila je kako je problem Venecije činjenica da se u centru zatvaraju škole, bolnice, pošte...Zbog svega toga lokalno stanovništvo prisiljeno je iseljavati na kopno, u područja oko grada.

-Mladi odlaze, a ostaju samo najniže plaćeni ljudi bez stručne spreme i stariji koji nemaju gdje otići.

U raspravi koja je uslijedila poslije projekcije filma, došlo se do zaključka kako je glavni problem Splita po pitanju turizma nedostatak strategije njegovog razvoja, zbog čega nam se on stihijski događa, a kruzeri su onda logična posljedica.

Radovan Kečkemet, stanovnik centra grada mišljenja je kako će se prije ili kasnije, baš zbog stihijskog turizma, ova privredna grana urušiti sama u sebe, te kako je Splitu nužno uvođenje reda na svim razinama.

-Naše se službe upiru jedna drugoj objasniti po kojoj osnovi netko nije za nešto nadležan, umjesto suprotno. Mi zapravo živimo u uređenom neredu... - kazao je Kečkemet.

Rashodi stižu prihode

Petrić je naveo podatak da Hrvatska godišnje od kruzera uprihodi 56 milijuna eura, dok su, veli, istovremeno ekološke štete u iznosu od 44 milijuna eura.

-Gradnju infarstrukture za kruzerske luke financira Europska banka za obnovu i razvitak. Mi to dakle plaćamo svojim novcem, a od toga ništa nemamo – zaključio je Petrić.

Piše Nikolina Lulić
FOTO: NIKOLA VILIĆ / CROPIX
Naslovnica Split
Page 1 of 3FirstPrevious[1]23Last