Dalmacija Split

modernA ronilica

Nenad Leder: S novom i skupom opremom rasvijetlit ćemo tajne Jadranskog mora

modernA ronilica

Zahvaljujući novoj ronilici moći će se precizno locirati i detektirati brojna arheološka nalazišta, potopljene podmornice, mine, brodove, zrakoplove iz prohujalih ratova koji su se vodili na Jadranu. Također, djelatnici Instituta moći će nadzirati stanje

Iako Hrvatski hidrografski institut u Splitu postoji više od 150 godina, izmjerivši sve pličine i dubine, plime i oseke koje se uzduž i poprijeko Jadrana dalo izmjeriti, novih znanstvenih izazova u toj čuvenoj pomorsko-kartografskoj instituciji ne manjka. Zapravo, s novim tehnologijama dolaze i zahtjevi za novim izmjerama Jadrana.

Upravo su znanstvenici Hidrografskog instituta važna karika u projektu “JASPPer”, odnosno projektu “Prevencija onečišćenja mora zajedničkim djelovanjem”, u skopu kojega će s kolegama iz Dubrovnika i Kotora utvrditi koliki je utjecaj podmorskih kanalizacijskih ispusta u crnogorskom priobalju na južni dio hrvatske obale i obrnuto.

Daljinsko upravljanje

Za potrebe snimanja podvodnih cijevi, ali i daljnjeg istraživanja Jadrana, Institut je nabavio daljinski upravljanu podvodnu ronilicu (ROV) vrijednu više od 700 tisuća kuna. Takvu suvremenu ronilicu nema čak ni naša ratna mornarica!

Doc. dr. sc. Nenad Leder, v.d. ravnatelja Hidrigrafskog instituta, kaže nam kako će daljinski upravljanom ronilicom, koja će moći zaroniti do 300 metara dubine, moći precizno locirati eventualna oštećenja otpadnih cijevi te curenje otpadnih voda.

– Ronilica će nam poslužiti i za našu osnovnu djelatnost, a to je mjerenje hidrografskih parametara mora i podmorja, koje objavljujemo u nautičkim kartama i drugim našim publikacijama. No, zahvaljujući novoj ronilici moći će se otkriti i neke tajne Jadrana. Sada ćemo moći precizno locirati i detektirati brojna arheološka nalazišta, potopljene podmornice, mine, brodove, zrakoplove iz prohujalih ratova koji su se vodili na Jadranu. Također, moći ćemo nadzirati stanje raznih podvodnih instalacija, od naftovoda do plinovoda... – kaže nam ravnatelj Leder.

Ronilica kakvu sada koriste u Institutu (model “sea owl MK II helena”) već odavno je spremna za mirovinu, pa je nabava nove pravi tehnološki iskorak za ovu uglednu pomorsku instituciju.

Otpadne vode

Jedna od najvećih aktivnosti Instituta trenutačno se odvija na području Konavala, Herceg Novog, Kotora i Tivta.

– Osnovni cilj je istražiti kanalizacijske ispuste u Cavtatu i zaljevu Trašte, odnosno koliki je njihov utjecaj na okolni morski ekosustav. U tu svrhu napravit će se detaljne hidrografske, oceanografske i biološke analize sedimenta i stupca vode, kao i utjecaj morskih struja na potencijalno prekogranično širenje zagađenja. Primjerice, u velikoj uvali Trašte, s južne strane crnogorske obale, nalazi se podvodni regionalni kanalizacijski ispust većeg dijela Boke kotorske. Ispust je dug tri kilometra i nije sporno da na više mjesta ispušta kanalizacijske vode u more, koje struje dalje nose. Uz to, nema nikakvog pročišćavanja otpadnih voda. Dakle, zadatak znanstvenika HHI-ja je utvrditi u kojoj mjeri ti ispusti onečišćuju hrvatsku stranu mora, ali i obrnuto, tj. koliko hrvatski ispusti potencijalno zagađuju crnogorsku obalu. Osim toga, te podvodne ispuste valja snimiti podvodnom ronilicom koju smo upravo nabavili, a koja će od ove zimi biti u funkciji. Također, moramo utvrditi i razliku u količini i utjecaju komunalnih otpadnih voda prije i nakon turističke sezone – pojašnjava ravnatelj Leder.

Pod okriljem fondova Europske unije, Hidrografski institut doživljava svoju drugu mladost, a Split će se ponovno potvrditi kao jadranska prijestolnica hidrografije.

DENIS KRNIĆ

Projekt ‘JASSPer’ vrijedan 600 tisuća eura

Ukupna vrijednost projekta “JASPPer” je 598 tisuća eura. Od tog iznosa Hrvatski hidrografski institut i dubrovački Institut za more i priobalje dobili su 251 tisuću eura nepovratnih sredstava EU-a, dok je Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore i Institut za biologiju mora Kotor dobio 254 tisuće eura.

Naslovnica Split