Otrcano je ponavljati da je voda nafta 21. stoljeća i da će se zbog nje voditi ratovi.
Notorna je činjenica da je Hrvatska bogata izvorima pitke vode, kao i to da ih nedovoljno eksploatira. I to zato jer ne zna gdje te vode ima, i što je još važnije - koje je kvalitete i na koje se količine može računati.
Posebno je interesantno područje Splita koji "pliva" na vodi. Voda je, dakle, bila misao vodilja Danijela Klaića, poslovnog konzultanta koji je izrađivao business planove za poljoprivrednike u Razvojnoj agenciji Splitsko-dalmatinske županije (RERA), i shvatio da je ona njihov najveći problem, odnosno, najveći trošak.
Cisterne vode koje plaćaju, nisu im dozvoljavale da budu rentabilni, produktivni, pa su gotovo u potpunosti ovisili o vremenskim (ne)prilikama.
Zovi rašljara
- Kad sam ih upitao kako pronalaze vodu, rekli su mi - "a čuj, zoveš rašljara". Čuo sam da oni znaju uspješno pronaći izvore vode pod zemljom, ali sam se upitao postoji li neka znanstveno utemeljenija i tehnološki naprednija metoda. Godinu dana proučavanja ove problematike dovelo me do rješenja uz koje sa sigurnošću od devedeset i devet posto pronalazim vodu - kaže Klaić.
Već na osamdeset lokacija diljem zemlje pronašao je (sa svojom tvrtkom "Agmar'" vodu i tako usrećio vlasnike zemlje koji su se godinama borili sa sušom.
- Rašljari temelje svoje detektiranje izvora vode na radioesteziji. Ona ovisi o tome tko od njih ima bolji osjećaj za pronalaženje vode, dakle, ta metoda zna biti učinkovita, ali je vrlo subjektivna, ovisi o ljudskom faktoru. Ja sam na terenu zaista sreo ljude koji otkrivaju podzemne tokove, ali su podaci o dubini na kojoj se voda nalazi i njenim količinama, često neadekvatni - kaže Klaić.
A upravo je to važna informacija za naručitelja i izvođača radova jer o njoj ovisi cijena investicije. Nema smisla tražiti vodu preduboko ako će to vlasnika zemlje stajati cijelo bogatstvo.
Krško područje je specifično
- Pitanje je isplati li se s obzirom na troškove bušenja, pumpe i struje, na 150 metara dubine eksploatirati vodu? Ja sam uspio u tome da detektiram gdje se ona nalazi, na kojoj dubini i koje okvirne količine su u pitanju. To što je susjed pronašao vodu, napominje Danijel, ne znači da ćete je pet metara dalje i vi pronaći.
Zato je patentirao metodu koja kombinira učinkovitosti dvaju uređaja - njemačkog i hongkongškog. Pazio je da ta detekcija bude komercijalno isplativa, jer nema smisla platiti ekstremno skupa znanstvena istraživanja da bi se u konačnici iskopao obični bunar.
- Prvi uređaj detektira vodu pod zemljom na temelju poremećaja gravitacijskih sila i zračenja koje podzemne vode uzrokuju.
Drugi precizno otkriva na kojoj se dubini voda nalazi i o kojim se količinama radi. To je čista geofizika, sondiranje terena do tristo metara, i to tako da izvođač radova točno zna koji ga uvjeti rada očekuju.
Naše je krško područje u Dalmaciji jako specifično, nikad ne znate gdje vas čeka kamen, a korištenje ovih dvaju aparata u konačnici daje savršen rezultat - kaže Klaić.
A, s kolikom sigurnošću Danijel Klaić mapira podzemne vode i sve što se nalazi ispod nas, svjedoči ova sličica.
- Iz Zračne luke "Split" su me zvali da im pokažem gdje ide glavni magistralni vodovod, jer su obavljali građevinske radove. To vam pokazuje da mi nemamo mapirano niti kuda idu podzemni vodovi, a kamoli podzemne vode.
I Bosna je tu čak ispred nas. Mi posjedujemo tek geološke karte iz Austro -Ugarske i one koje je koristila JNA, ali one govore samo o rasjednim stijenama koje ukazuju tek na mogućnost postojanja vode.
Ukratko, mi znamo da vode ima, konkretno u Splitu je ima na sve strane, jer kad se gradio "Mall of Split" šibala je gdje se god zabušilo, samo nemamo mapu koja bi pokazala gdje se sve nalazi to naše blago i u kojim ga količinama ima - tumači Danijel.
Pismo namjere
Posebna mu je, veli, želja mapirati velika poljoprivredna područja u Hrvatskoj, kako bi proizvođačima voća i povrća riješio problem navodnjavanja.
S tim u vezi uputio je stručnim službama dalmatinskih županija pismo namjere, no za sada mu je odgovoreno tek iz Zadarske županije.
- Trenutno bušimo u Prološcu. Ljudi su stoljećima imali problem s vodom, a ona je bila na samo petnaest metara ispod njih. Da ne govorim kako su se nekim slučajem prostorije kuće u kojima su spavali našle točno iznad podzemnih voda, što zna utjecati na zdravlje. Uspješno su detektirane i podzemne vode na nekim našim otocima - Braču i Preku - govori Danijel.
Njegov prvi zadatak je ljude spasiti uzaludnog bušenja, jer im se zna dogoditi da ni nakon pet rupa u zemlji nisu pronašli vodu.
- Tri su mogućnosti za korištenje vode koju detektiramo. Prva je kućna upotreba, za higijenu, i tu nikakve dozvole nisu potrebne. Druga je za navodnjavanje manje ili veće površine - vrta, maslinika..., i tu su već potrebne dozvole, ta bušotina vode mora biti legalna.
Treća je komercijalizacija izvora vode. Ako želite vodu koju ste pronašli na svom posjedu flaširati i prodavati, tu postoje zahtjevne procedure kako bi na koncu ishodili koncesiju za prodaju vode i plaćali državi ono što je njezino.
Iako ste, dakle, vlasnici zemljišta, to ne znači da je i ono što je ispod zemlje vaše. To pripada državi - objašnjava naš sugovornik.
Srbija je, recimo, nedavno zakonom zabranila strancima dobivanje koncesija za crpljenje vode, jer su shvatili da su im drugi počeli prodavati vodu koju kod njih pune.
Na koncu, najvažnije je mapirati podzemne vode.
- Tek onda ćemo znati s čime i kako možemo gospodariti, s kojim kapacitetima vode i gdje točno raspolažemo, a kako bismo mogli planirati naš razvoj - zaključuje Klaić.