StoryEditorOCM
DalmacijaSvjetski, a naše

'Mogli smo spremiti milijune u džep, ali ovo je naša opcija': zaboravite na 'spavaonice i zajedničku kupaonicu', u Dalmaciji se gradi hostel kakav još niste vidjeli

Piše Nina Glučina
11. studenog 2017. - 09:30
SOBA_VAR_1

U gradu pod Biokovom počeli su radovi na rekonstrukciji hostela "Makarska", koji je u vlasništvu obitelji Paunović, i izgradnji novog na istom mjestu, ali prema najnovijim trendovima u svijetu turizma.

Kako to obično biva, nisu svi susjedi s oduševljenjem prihvatili zahvate u svojoj Prvosvibanjskoj ulici, pa nam se jedna čitateljica požalila da se na tom istom mjestu odvijaju nelegalni radovi te da su vlasnici "potencijalni kršitelji zakona". Međutim, ništa od navedenog nije se pokazalo istinitim, jer smo provjerom utvrdili kako ulagači imaju sve dozvole, a posjeduju i odobrenja najbližih susjeda za izvođenje radova.

Novoobnovljeni hostel bit će na razini hotela s četiri zvjezdice, imat će pametne sobe, svaki gost će imati zasebne toalete, a interijer će biti osmišljen po "zadnjoj modi". Svjetski, a naše! – najbolje opisuje ono što će uskoro osvanuti pod krovom hostela "Makarska", koji uspješno djeluje već sedam godina.

Prva faza radova počela je odmah nakon isteka sezonske zabrane gradnje po gradu. Vlasnici nisu htjeli "izlaziti" s vrijednošću projekta, ali natuknuli su nam da je riječ o nekoliko stotina tisuća eura. A u planu im je uskoro prijaviti se i za dobivanje nepovratnih sredstva iz EU-ovih fondova.

 

– Osmu sezonu poslovanja dočekat ćemo u potpuno novom izdanju. Kada svi radovi budu završeni, hostel tada planiramo prijaviti kao novi objekt i, naravno, obaviti novu kategorizaciju – kaže nam Zoran Paunović, jedan od četiri vlasnika obiteljskog hostela u kojoj njegovi majka, otac, sestra Tina i naš sugovornik imaju po 25 posto vlasništva.

Zanimljivo je i to da je Paunović, pokretač i jedan od organizatora popularne manifestacije "Dalmacija Wine Expo", trenutačno na doktorskom studiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a diplomirat će upravo na temi hostela. Očito je da investitor ima "nos" za posao, a i kroz doktorat je vrlo dobro upoznat s posljednjim trendovima u arhitekturi i uređenju interijera i eksterijera objekta.

– Ne radi se ovdje o hostelima tipa spavaonice i zajednička kupaonica, što većina naših ljudi percipira pod pojam ovog oblika smještaja – ističe Paunović, te otkriva detaljno što će sve imati u svom novom ugostiteljskom objektu.

– Imat ćemo pametne sobe, od kojih će većina imati zasebne kupaonice. Naravno, imat ćemo i zajedničke spavaonice, u prizemlju objekta će biti jedna muška i jedna ženska. Zamisao je da ovo bude jedna prava "vintage" priča. Sestra Tina, koja je akademska slikarica, svaku sobu će jedinstveno oslikati i obojiti. Namještaj koji je godinama čuvala naša pokojna baka je starinski, uglavnom obiteljski, na zidovima će visjeti stare slike nekadašnje Makarske i tapete s istim motivima – tvrdi ulagač, te dodaje kako će hostelom, čije projektiranje potpisuje arhitektica Irena Vojnović, osim priče o svojoj obitelji, turistima ispričati i povijesnu priču o voljenom rodnom gradu.

Prije renoviranja hostel je imao samo dvije sobe s osam kreveta i zajedničkom kupaonicom, a sada će biti 40 postelja. Mnogi su im savjetovali i da sruše obiteljsku kuću na koju se budući objekt naslanja te da još više prošire kapacitete ili čak izgrade zgradu. Međutim, Paunovićima to nije dolazilo u obzir.

– Da smo se odlučili za stambeni projekt, kvadrat smo mogli prodati za tri ili tri i pol tisuće eura, spremiti milijun i pol eura u džep i odseliti se gdje god želimo. Mi smo obiteljski jako vezani za ovo zemljište i našu kuću i nije nam u cilju zaraditi novce i sve rasprodati – pojašnjava Paunović, te dodaje:

– Važno je shvatiti da u hostele više ne dolaze siromašni "backpackersi", nego obitelji s djecom i mladi parovi, ali i poslovni ljudi. Zato smo se, među ostalim, odlučili za ovu priču, koja će Makarskoj donijeti bolji profil gostiju, što potvrđuju i međunarodna tržišna istraživanja. Hostelski gosti traže kontakt s lokalnim stanovnicima, troše novac na autohtona jela i suvenire, a često odlaze i na izlete.

 

 

 

 

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. travanj 2024 00:38