Samo tjedan dana prije katastrofalnog požara koji je harao podmosorskim mjestima i dobro opržio splitska predgrađa, prof. dr. sc. Branko Grisogono, fizičar s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, stručnjak za planinsku i obalnu meteorologiju, za Slobodnu Dalmaciju govorio je o načinu na koji ćemo klimatske promjene osjetiti u Dalmaciji, odnosno o produženju vrućih i sušnih razdoblja, nedostatku oborina, seljenju špice turističke sezone u proljeće i jesen jer će ljeta postati neugodno vruća, te je, među ostalim, rekao: "No najvećom opasnošću za Dalmaciju smatram požare, s obzirom na to da u sušnim razdobljima rizik raste, a vatru ne mora izazvati piroman nego može i udar groma ili iskra".
Posebne okolnosti
Gledano iz perspektive samo nekoliko dana kasnije, riječi prof. Grisogona zvuče proročanski. Uzrok "splitskog" požara još se ne zna, HEP demantira da se radilo o iskrenju dalekovoda, no što god taj uzrok u ovom slučaju bio - potpaljena je jedna gadna, gladna, sušom raspaljena i burom rastjerivana vatra.
Požari su najčešće vezuju uz ljudsku nepažnju, od odbačene cigarete do paljenja korova ili vatre za roštilj; ulogu u paljenju imaju i piromani, no profesora Grisogona pitali smo što napraviti u situaciji kad znamo da "potpaljivači" - u uvjetima sve dužih razdoblja visokih temperatura i suše - postaju okolnosti na koje čovjek ne može utjecati, kao što su upravo iskra s dalekovoda ili grom?
- Vjerojatno je da požare češće uzrokuju ljudi, nešto manje izazvani su prirodnim procesima, no o tome ne postoji dovoljno velika i relevantna pripadna statistika. Grom je "viša sila" u ovom kontekstu i na to ne možemo utjecati, ali na većinu drugih faktora možemo proaktivno djelovati i umanjiti rizike od požara. Konkretno, ne znam kako i koliko često se dalekovodi kontroliraju, to nije jednostavan zadatak. Kvalitetnije informiranje i obrazovanje u prevenciji požara nužno je potrebno kod nas. Iako i DHMZ i DUZS imaju pripadne poveznice, do njih nije jednostavno doći, često puta ne postoje aktualne relevantne informacije. Pokušao sam, recimo, na poveznicama DUZS-a pronaći karte procjene aktualnih rizika od požara, ali bezuspješno. To ne znači da ih nema - ali nisam uspio doći do njih!
Jednako kao što su se, ističe naš sugovornik, stanovnici Splita i okoline hrabro i odlučno udružili s vatrogascima, vojskom i ostalim službama u gašenju požara, tako zajednički svi trebamo djelovati preventivno, uočavati opasne aktivnosti, slično kao i protiv terorizma, ili u slučaju prometne nesreće.
Bez obzira na to što u ovom slučaju požar, prema tvrdnjama HEP-a, nisu izazvale iskre s dalekovoda, treba li računati da u novijim okolnostima sve izraženijih klimatskih promjena, kad teren postaje "zapaljiviji", i mogućnost iskrenja treba ozbiljnije razmotriti kao potencijalno učestali izvor požara?
Nažalost, kaže prof. Grisogono, treba računati na češće i u prosjeku veće rizike od požara kod nas, na što meteorolozi i klimatolozi redovito upozoravaju, ali to nije dovoljno dobro sinkronizirano s konkretnim aktivnostima na terenu.
Post festum gledano, čini se da će se ljudi u Dalmaciji više nego suše i visokih temperatura bojati bure. Na pitanje nosi li možda bura, kao suh vjetar, "zapaljivi" elektricitet, prof. Grisogono potvrđuje da bura jest najčešće suh i posebice mahovit vjetar, čiji udari mogu premašiti pripadnu srednju brzinu bure i više od dva puta tijekom desetak minuta, a pogotovo srednju satnu brzinu, no ne radi se, kaže, o burinom elektricitetu već upravo o njezinoj mahovitosti i turbulenciji.
Zračne struje
- Ta je turbulencija nerijetko povezana s nestabilnošću mlaza bure čiji se maksimum obično nalazi na otprilike 400 do 1000 metara iznad podloge. Pored takve niske mlazne struje, nerijetko se javlja iznad još jedna zračna struja nad obalom, koja puše skoro paralelno s brdima i planinama. Te okolnosti najviše otežavaju kontrolu i gašenje požara, pa je potrebno što bolje prognozirati takve uvjete, uz požarne agrometeorološke parametre.
U budućnosti će, nažalost, ističe prof. Grisogono, opasnost od požara rasti i u drugim dijelovima godine, ne samo ljeti, te u područjima koja su viša od obalnog, odnosno u planinama, i udaljenija, kao što su Gorski kotar i Lika.
- To se vjerojatno neće događati takvom stopom porasta opasnosti kao u priobalju, posebice Dalmaciji. Već smo imali značajne požare i u unutrašnjosti, primjerice u Zagorju i Slavoniji. Stoga se trebamo bolje organizirati i biti još efikasniji u vatrogasnoj prevenciji i djelovanju. S moje strane struke, prognostičari trebaju još više koristiti postojeće i nove požarne agrometeorološke parametre, koje treba još detaljnije računati i prezentirati, te sve to uklopiti u ažurirane i lakše dostupne DUZS-ove karte rizičnosti, ostale informacije i konkretne aktivnosti na terenu - zaključuje profesor Grisogono.