Slobodna na pustom gradilištu Čiovskog mosta; Inženjeri: Ma kakvi, samo vam se čini da je pusto...

Približavanje ljeta i turističke sezone te stanje na gradilištu Čiovskog mosta na kojemu se, sudeći po golim stupovima što izranjaju iz mora, već nekoliko mjeseci "nit šta tiče, niti miče" više su nego dovoljni razlozi za izazivanje nervoze među Trogiranima. Stanovnici Trogira, kao i njihovi brojni gosti, rado bi, naime, ove godine izbjegli višesatno čekanje u koloni na postojećem mostu koji grad spaja s Čiovom. Doda li se dojmu zastoja radova kuloarska priča da je izvođač Viadukt "propao", i službena informacija da kasni isporuka čelika iz Makedonije, jasan je veliki upitnik što se nadvio nad 15. lipnjem - najavljenim rokom završetka mosta.

I zbog svega navedenog ekipa Slobodne Dalmacije našla se na gradilištu u društvu Davora Trlaje, inženjera iz redova Hrvatskih cesta koje su investitor i Mira Ravlića, inženjera na gradilištu iz "Viadukta".

- Samo vam se čini, na gradilištu je ovoga trenutka četrdeset radnika od ukupno dvjesto koliko je angažirano na različitim poslovima, ali ih sve ne vidite odmah, jer se paralelno s mostom rade pristupne i spojne ceste s jedne i druge strane mosta, reakcija je Mira Ravlića na naše iznošenje dojma da se na Čiovskom mostu ništa ne radi.



Gradilište jest veliko pa su radnici teže uočljivi, mehanizacija na broju, ali nema one užurbanosti karakteristične za radove u punom jeku, ustrajemo, a Ravlić nastavlja:

- Na samom gradilištu se obavlja okrupnjavanje čelične konstrukcije mosta, postavljene dijelom na stupovima, dijelom na proizvodnim stazama, pojašnjava. Armirano-betonski radovi gotovo su završeni (95 posto) još se izvode betonski na upornjaku na čiovskoj strani te manjim dijelom na velikim stupovima.



A kad je o stupovima riječ, ima ih trinaest plus dva upornjaka što je naziv za početni i završni oslonac mosta na kopnu, osnovni su podaci.

- Nisu li vam ovi manji stupovi niski, pitamo dalje.
- Koliko niski, uključuje se protupitanjem u razgovor Davor Trlaja.
- Slikovito rečeno, toliko da ti se čini kako ćeš s mosta rukom moći dotaknuti površinu mora, odgovaramo.
- Jesu li niski oni na trogirskom mostu, Trlaja će.
- Jesu, niski su, suglasili smo se ne upuštajući se u raspravu o različitim lokacijama mostova.

Inače, na mjestu gdje je srednji pokretni raspon, visina Čiovskog mosta kad je zatvoren je osam metara, ali nas i dalje zanimaju stupovi bliže kopnu visine tri metra od morskog dna pa izravno pitamo hoće li pri višim valovima most biti poplavljen.



- Ako dođe tsunami, možda, tko to može znati, odgovara Ravlić u šali s osmijehom, a onda nastavlja u ozbiljnom tonu:
- Kad je jaka bura, kao što je bila ona u trećem mjesecu 2015. godine, valovi budu veliki, pa da bi se umanjilo njihovo eventualno djelovanje, kao i posolica koja prska po mostu, predložili smo da ostavimo dio nasipa sa splitske strane kao valobran, ali to još nije konačno definirano.
- Most ne može biti visok, jer se mora uklopiti na postojeće prometnice koje se nalaze praktično niti dva metra od razine mora, strpljivo pojašnjava Trlaja.
- Kad je most projektiran, javili su se iz Grada Trogira i tražili od projektanta, Građevinskog fakulteta u Zagrebu da izmjenom omogući prolaz šetnice ispod mosta što je i učinjeno, nastavlja Trlaja o, za investitora i izvođača radova, bolnoj temi "potopa" mosta i podsjeća da Grad Trogir od 2007. godine ima projekt i dozvolu za šetnicu, ali ne i novac za gradnju.
- Šetnica se neće potopiti ni kada je velika plima jer je njena planirana kota 1,35 metara, a po svim dostupnim podacima, more u Trogiru nikad nije dosegnulo tu visinu, nastavlja naš sugovornik dodajući da se neće potopiti ni u dijelu ispod mosta.

Projektant je, naime napravio sustav po kojemu će taj prolaz za šetnicu izgledati poput kade i biti betoniran pa ako se more i digne neće se moći ulit. "Kada" se neće napuniti vodom ni kad bude padala kiša jer će biti ugrađena kišna rešetka, ali i pumpa koja će ispumpavat vodu.

Svaka čast rješenju s "kadom", za koju nam rekoše da neće narušavat izgled mosta jer se neće ni vidjet, ali za nas je osnovno pitanje kad će se pojavit prepoznatljive konture mosta, pa kad iz Splita dolaziš u Trogir da konačno zadivi nova vizura grada pod UNESCO-ovom zaštitom.

Kad će se ugledati barem dijelovi čelične konstrukcije po kojima će se znati da se radovi bliže kraju, obraćamo se našim domaćinima.



- Kad se ukloni nasip, privremeno postavljen radi izvođenja radova, stiže odgovor dok obilazimo gradilište, prvo na kopnu s trogirske strane, onda, vozeći se brodicom i s čiovske. Usput koristeći blagodati pogleda s mora na izgrađene dijelove mosta.

Na upornjaku s trogirske strane već je, naime, postavljena čelična konstrukcija u dužini od 32 metra, ali se zbog nasipa ne ističe. Postavljena su još dva segmenta u razmacima, ali i oni su još uvijek iznad nasipa, a ne mora.
Polovica od ukupnog broja segmenata čelične konstrukcije nalazi se na gradilištu, ali u različitim fazama: neki se okrupnjavaju, neki pjeskare na nekima se radi antikorozivna zaštita.

- Projektant je zamislio kako će se segmenti konstrukcije dužine četrdeset metara okrupnit u jednom od susjednih brodogradilišta, ali izvođač radova nije uspio dogovoriti taj posao - kazuje Trlaja.

Stoga je s dobavljačem, makedonskom "Iskrom", dogovorena isporuka u komadima veličine koja se može dovozit šleperima na gradilište i tu se onda okrupnjava do željene veličine. Inače, za postavljanje čeličnog četrdesetmetarskog segmenta, uz pomoć 750-tonske plovne dizalice, potreban je jedan dan. Valja podsjetiti da na čeličnu konstrukciju dolaze asfaltne plohe i ograda jer će sa svake strane biti staza za pješake.