U Cisti Provo jurišaju na vjetrenjače; rečenica je to u koju se može sažeti problem mještana koji su se pobunili protiv vjetroparka na njihovom području.
Rat protiv postavljanja stotinu metara visokih željeznih stupova tek što nisu počeli, no s obzirom na to da investitor "WPD enersys" iz Dubrovnika ima sve pravomoćne dozvole – teško ga mogu dobiti; ali, zaklinju se, neće ni odustati dok postoje barem teoretske šanse da se ne krene s iskopima za vjetrenjače, što bi strašno nagrdile ovaj mirni i zeleni kraj.
- Neće to samo tako proć. Bit će tu svašta! Narod je ogorčen. Iz ovog mista je par stotina ljudi bilo u najgorem ratu. U naj-go-rem! Umisto da se u Cisti strateški ulagalo, da nam je država stvorila radna mista, oni sad, kad su ljudi počeli odvajat od svoga, kad su i zadnju kunu spremni uložit u turizam – oni oće vjetrenjače?! Pa, šta će čovik reć gostu kad mu ispred vile s bazenom osvane vjetrenjača?! Josip Ćubelić iz Dobranja je proša teški rat, ništa od nikoga nije tražio, osta je na svome, i sad kad sam samcat radi jedan stvarno prekrasan objekt za turizam u Dobranjama, oni će mu prid kuću vjetrenjaču namistit?! Reci je l' to normalno? – ljut je ugostitelj Pero Bodrožić, vijećnik HDZ-a u Cisti Provo i nekadašnji pripadnik Četvrte brigade.
- Ratova sam ja doli, znam ja sve kako to izgleda. Iza toga projekta stoji izraelski kapital, isti oni koji bi gradili golfske terene na Srđu. Šta u nas nisu napravili golf, pa da mi razvijamo turizam, eto njima vjetrenjače. Jel pošteno? Sad kad je to malo turizma krenulo, sad će uništiti krajobraz vjetrenjačama i to kraj čuvenog arheološkog lokaliteta koji je zaštitio UNESCO, pa da i ovo malo svita šta je ostalo ode ća – čudi se Bodrožić - kome je u Splitsko-dalmatinskoj županiji palo napamet ucrtati vjetropark Lukovac pokraj Crljevice i stećaka kojima se dive domaći i stranci, a kojih je zbog luksuznih vila što niču naokolo – svako ljeto sve više.
Plaši se, veli Pero, da je posrijedi neka velika igra, i da se u tome smislu neke ljude u Cisti obrlatilo.
- I kakve ćemo mi ovdje koristi imati od toga? Tu radnih mista nema, a struja nam neće bit jeftinija, još će, najavljuju, zbog dugova prema onima koji su ranije potpisali ugovore za prodaju struje HEP-u – poskupit. Što ne stave za svako kućanstvo trideset posto manji račun za struju, pa da ljudi znaju zašto moraju trpit vjetrenjače, a ne ovako, doveli nas pred gotov čin, i sad se ti misli zašto drugima nisu stavili vjetrenjače blizu kuća, a nama su tu razdaljinu i smanjili – postavlja logična pitanja Bodrožić.
Da je tako, svjedoči i Dalibor Vuletić iz Kulturne udruge "Dobranje". Preporuka je da vjetrenjače budu minimalno udaljene dva kilometra od naselja, a u Dobranjama će biti smanjena na jedva 500 metara. I njega ljuti što su u selu u zadnji tren doznali da će im u susjedstvu već sutra biti vjetropark kao onaj na Prpuši koji samo što nije proradio.
- S vjetrenjačima postoji cijeli niz problema. Prvi i glavni je buka, a mjerenja su pokazala da će ona kad se postavi biti dvostruko veća nego je sada uobičajeno u kraju gdje je ostalo mahom starije stanovništvo. Drugi je sjena. Te sjene koje one bacaju na kuće znaju itekako ometati normalan život. Treći je da su radi kvarova mogući uzročnici požara, a kad vatra plane, teško ju je ugasiti zbog visine turbina, a gorući dijelovi i pepeo raznose se svuda naokolo.
U nekim slučajevima znaju otpadati i dijelovi lopatice, a dokumentirano je da su neki letjeli čak 1300 metara. Znam, u Općini će vam reći da oni više ništa ne mogu poduzeti da se ta investicija zaustavi, da su nemoćni, ali mi ne mislimo da je tako, i borit ćemo se svim raspoloživim sredstvima da vjetrenjače ne osvanu na prostoru između Ciste Velike, Dobranja i Sviba – odlučan je Vuletić, koji poziva građane da se na internetu i sami informiraju o svim problemima.
Isti stav imaju i u Udruzi "Crljivica" iz koje su uputili ozbiljne primjedbe na Studiju utjecaja na okoliš, koja je, ipak, usvojena, pa je investitor potuno čist pred zakonom.
Alfa i omega udruge, vrijedni entuzijast Iko Čelan, pita se komu treba vjetropark u Cisti nakon svih tih napisa da se pogoduje prodavateljima struje iz obnovljivih izvora o kojima nas mediji bombardiraju posljednjih dana.
- Prvo slušamo da će zbog toga poskupiti struja, pa se sumnja i u zakonitost takvih poslova, i onda nas ovdje dovedu pred gotov čin – pa kažu, evo, baš tu ćemo postaviti vjetrenjače?! Mi smo na Općinskom odboru HDZ-a to jednoglasno odbili, a kasnije je na Općinskom vijeću odluka da se investitorima poruči da nisu dobrodošli prošla sa samo jednim glasom protiv – objašnjava Čelan, pa ističe da nitko nije a prirori protiv projekta, ali ispada da osim jednog javnog predstavljanja na kojem se govorilo kako je "sve divno i krasno", narod nije dovoljno čuo i o mogućim problemima suživota s vjetrenjačama u idućih dvadeset i pet godina.
- One bi bile točno između naših sela i naravno da ljudi pitaju zašto se isto nije moglo realizirati daleko od naselja i lokaliteta od arheološkog značaja kao što je Crljivica? Očito im je važno biti blizu dalekovoda, a to znači u neposrednom susjedstvu kuća koje će natkriliti tim propelerima kao na području Vlake.
A, da Iko Čelan govori istinu, uvjerili smo se i sami. U općini Šestanovac, snimili smo gotovo nadrealan prizor vjetrenjače koja kao da raste iz obližnje kuće. Jedno je, dakle, kad ih vidite jureći autocestom – iz daleka, na horizontu, kao tamo kod Šibenika, a sasvim drugo kad se primaknete k njima. Tek tada vama je jasno da dominiraju, strše, i da više ništa okolo nije važno.
- One kraj naselja djeluju kao šaka u oko. Mi smo prikupili tisuću potpisa protiv vjetrenjača. Triba pitat ljude na referendumu šta misle o tome, a ne ovako, povući se, slijegati ramenima i pustit da se projekt realizira bez ikakvog otpora.
A, u Općini Cista Provo tvrde da više nikakav otpor nema smisla. Načelnik Božo Ćubić kaže da se još može voditi spor pred Upravnim sudom, ali da ni to ne odgađa postavljanje šesnaest divovskih vjetrenjača na prostoru velikom oko pet kilometara četvornih.
- Oni koji nam zamjeraju da nismo ništa napravili, ne govore istinu. Mi moramo poštovati Županijski prostorni plan, kao plan višega reda, a u njemu je tu predviđena izgradnja vjetroparka. U vrijeme kad se moglo staviti primjedbu na izbor te lokacije, kad je to zakon predviđao, nije se reagiralo, i kao da nikoga nije bilo briga, a danas je za to kasno.
- Mi smo svojim primjedbama zaustavili uvrštavanje novih zona za vjetroparkove na ovom području, ali Lukovac je gotova stvar. Mi možemo ići u spor protiv investitora koji ima sve potrebne dozvole, kao i svaka udruga koja je stavila primjedbe na ovaj projekt, ali tko će snositi troškove ako spor izgubimo? Porezni obveznici?I kakva je njegova svrha, ako ne odgađa postavljanje vjetrenjača – pita načelnik kritičare i kaže da u svemu njegov osobni stav o vjetroparku u Cisti nije važan i da će poštovati svaku demokratsku odluku, ma kakva ona bila, a ova posljednja kaže da su vijećnici tijesnom većinom protiv rogobatnih vjetrenjača u ovom stvarno lijepom kraju Zagore, koji nije daleko od mora, Splita, a ni granice s BiH, i mogao bi danas sutra biti živjeti od poljoprivrede, turizma, trgovine, a ovako ispada da im je netko gore, u Zagrebu, namijenio sudbinu – vjetrosela. Za to bi im plaćao 1.200 000 kuna godišnje i to kroz razdoblje od dva i pol desetljeća. To je za malu općinu poput Ciste Provo veliki novac.
- Skoro još jedan proračun. A, što bi nam taj novac donio? Sasvim sigurno bi značio opstanak općine jer bi se na taj način mogli samofinancirati. Ljudi se bune da je u blizini Crljevica, ali kad se tražila njena zaštita od strane UNESCO-a, ispalo je da njima to što će tu biti vjetropark uopće ne smeta. Vani su se oni navikli na te stvari, a proizvodnja struje pomoću snage vjetra drži se ekološki prihvatljivom. E, sad, zašto su baš nas izabrali? A, valjda zato što su njihova mjerenja pokazala da je ovdje vjetrovito – govori nam načelnik dok bura brije i nosi sve pred sobom. Hoće li na referendumu mještani Ciste "zaustaviti" vjetar?