Branitelji Sinja i Cetinske krajine u ponedjeljak su obilježili svoj dan. Tim su povodom na spomen-obilježje u Spomen-parku hrvatskih branitelja Domovinskog rata, ispred zgrade Općine, vijence položili i zapalili svijeće predstavnici braniteljskih udruga, gradova i općina cetinskoga kraja, Splitsko-dalmatinske županije, Udruge antifašističkih boraca i antifašista Cetinske krajine, MORH-a, MUP-a, Ministarstva branitelja, VAD-a te političkih stranaka i nezavisnih lista zastupljenih u Gradskom vijeću Sinja i drugi. Molitvu odrješenja predvodio je fra Antonio Mravak.
Izaslanstva u istom sastavu položila su vijence i zapalila svijeće kod biste dr. Franje Tuđmana na istoimenom sinjskom trgu.
Potom je u prostorijama Hvidre organizirano razgledanje Spomen-sobe s portretima svih poginulih hrvatskih branitelja Domovinskog rata s područja cetinskoga kraja.
U nastavku je u crkvi Gospe Sinjske slavljena sveta misa zadušnica za sve poginule i ujedno sveta misa zahvalnica za domovinu. Misno slavlje predvodio je fra Antonio Mravak.
Slavlje branitelja u povodu njihova dana i cjelodnevno druženje nastavljeno je na sportskom kompleksu "104 dalmatinca" u Turjacima.
Potrgali traku
No, tijekom polaganja vijenaca na spomen-obilježje ispred Općine dogodio se incident. Nakon što je izaslanstvo Udruge antifašističkih boraca i antifašista (UAAB-a) Cetinske krajine, u kojemu su bili predsjednik Stipe Samardžić te Ante Veselica i Slavko Đapić, položilo vijenac i zapalilo svijeću, pristupio je predsjednik Hvidre Dražen Pavlović, zvani Pajo, u pratnji Mladenka Marića i Marijana Pavlinušića.
Pavlović je uzeo vijenac UAAB-a i s njega potrgao traku s natpisom, a potom je u pratnji Marića i Pavlinušića otišao u nedaleki Đardin i položio taj isti vijenac na Spomen-kosturnicu palim partizanskim borcima i žrtvama fašističkog terora iz Drugog svjetskog rata.
Na spomenik poginulim hrvatskim braniteljima izvan protokola, prosvjedujući tako zbog sudjelovanja izaslanstva UAAB-a, vijenac je položilo i zapalilo svijeću izaslanstvo sinjskog Ogranka UHBDDR-a, u kojemu su bili predsjednik Ante Smoljo te Marko Čarić, Marko Mravak i Zdravko Čović.
Zapaženo je da izaslanstvo UAAB-a nije položilo vijenac i zapalilo svijeću kod biste dr. Franje Tuđmana. To nije učinilo ni izaslanstvo SDP-a, iako su članovi izaslanstva te stranke bili na trgu.
– Ovo je još jedna od provokacija tih antifašista. Tko su oni, uopće mi nije jasno jer ne znam kakvi antifašisti kad nema fašista. Ovo je spomen-obilježje hrvatskih branitelja. Nije sazrelo vrijeme da oni skupa s nama polažu vijence. Njihov vijenac prenijeli smo na spomen-obilježje i kosturnicu iz NOB-a, s tim da smo skinuli natpisnu traku na kojoj je pisalo "hrvatskim braniteljima" jer oni nisu hrvatski branitelji – kazao nam je Dražen Pavlović, dodajući da je to stav svih branitelja te da su se ranije dogovorili što će učiniti.
– Ovaj čin nas je iznenadio – kazao je Stipe Samardžić.
– Svima je, valjda, jasno da je među antifašistima veliki broj hrvatskih branitelja. Također bi svima trebalo biti poznato da su se hrvatski branitelji borili protiv fašista. Hrvatski branitelji nastavili su i dovršili što su hrvatski antifašisti počeli utemeljenjem najprije Narodne, a potom Socijalističke Republike Hrvatske koja je imala sva obilježja državnosti, što je omogućilo da nas međunarodna zajednica prizna. Naravno da bez hrvatskih branitelja današnje RH ne bi bilo – rekao je Samardžić.
Zašto je pozvala UAAB?
Da bi se na obilježavanju Dana branitelja Sinja i Cetinske krajine moglo ovako nešto događati, naziralo se iz javne reakcije UHBDDR-a na sam poziv koji je sudionicima svečanosti uputila obnašateljica dužnosti gradonačelnika Kristina Križanac.
Predsjednik Ante Smoljo u otvorenom je pismu upitao gradonačelnicu Križanac zašto je pozvala UAAB i zašto o tome koga će pozvati nije pitala postojeće braniteljske udruge. Smoljo je, uz ostalo, naveo:
"Ne želimo se previše baviti poviješću ni povijesnim zbivanjima, ali za nas u UHBDDR-u hrvatska je država, Nezavisna država Hrvatska, međunarodno priznata od mnogih država, postojala i u razdoblju od 1941. do 1945. godine, a hrvatski narod u Domovinskom ratu od 1991. do 1995., pod vodstvom dr. Franje Tuđmana, stekao je svoju državu, slobodnu i neovisnu, uz desetak tisuća poginulih hrvatskih sinova i desetke tisuća hrvatskih ratnih vojnih invalida. U gradu Alke i Čudotvorne Gospe Sinjske nećemo dopustiti raznim fumićima ni pojedinim antifašistima da veličaju Josipa Broza Tita, a pljuju po Nezavisnoj državi Hrvatskoj, te da nakon toga polažu vijence na spomenik poginulim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata."
A u svojem odgovoru gradonačelnica Križanac je napisala:
"Na spomendan hrvatskih branitelja želim odati počast svim istinskim hrvatskim braniteljima. Ne želim podjelu, ne želim politiziranje, ne želim povjesničariti, ne želim natrag, ali želim sve što nas spaja u dubini hrvatske duše ponijeti naprijed, za bolje i uspješnije sutra."
Križanac: Danas ne bih komentirala...
Za komentar cijelog događaja zamolili smo i gradonačelnicu Kristinu Križanac, koja nam je kratko kazala:
– Danas, doista, ne bih željela komentirati ničije postupke – kazala nam je gradonačelnica Križanac.