Polemici o reformi lokalne samouprave, koja posljednjih dana glasnije nego inače odjekuje javnim prostorom, u subotnjem se intervjuu za naš prilog "Spektar" pridružio i Lovro Kuščević, ministar graditeljstva i prostornog uređenja.
Bračanin s dugogodišnjim iskustvom upravljanja Nerežišćima, rodnom općinom u srcu otoka, kazao je kako smatra "da je dovoljna jedna jedinica lokalne samouprave po otoku, prije svega iz zemljopisnih razloga, a onda i prometnih, pa ako hoćete i mentalnih razloga koji otok vide kao cjelinu", izazvavši buru reakcija svojih dojučerašnjih kolega diljem splitskog akvatorija.
Ovakvo je svoje viđenje budućnosti upravljanja otocima Kuščević opravdao zalaganjem za jačanje jedinica lokalne samouprave kroz spajanje određenih funkcija, ili, kako je kazao, formalno objedinjavanje na razini otoka, dodavši da je većina općina svoju svrhu ionako već ispunila uvođenjem osnovne komunalne infrastrukture.
- Danas su pred nama drugi ciljevi, moramo podignuti učinkovitost u povlačenju europskih fondova, a male općine to nisu u stanju.
Objedinjavanjem više općina dobili bismo i jednu s većim proračunom, a sukladno tome raste i sposobnost povlačenja EU sredstava, sudjelovanja u većim projektima općenito - istaknuo je Kuščević u razgovoru koji u cijelosti možete pročitati na našem web izdanju.
Kako komentiraju izjave poznatog im političara, čije ideje "tresu brda", upitali smo redom sve načelnike, te po jednu načelnicu i gradonačelnicu s otoka bijelog kamena, koji su nam ponudili mnoge zanimljive protuprijedloge.
S ciljem, ali ne i metodologijom koju predlaže ministar Kuščević, slaže se Ivan Marijančević, (nezavisni) načelnik Općine Selca, pozivajući se na "loše" iskustvo pripadanja Općini Brač u prošlosti.
- U vremenima kada smo svi bili okupljeni u Općini Brač, veliki su rasli i napredovali, a mali sve više zaostajali i kopnjeli. Nisam protiv teritorijalnog preustroja, ali umjesto ukidanja općina predlažem bolju suradnju koordinacije načelnika i gradonačelnika, te jačanje LAG-ova. U njima je novac, oni nastupaju prema EU fondovima u ime cijelih otoka i u stanju su povući sredstva potrebna za financiranje velikih razvojnih projekata - smatra načelnik Marijančević, gorljivi zagovaratelj decentralizacije prihoda.
Na području obližnjih Pučišća pozivaju se na poslovično pametan teritorijalni ustroj koji baštine još od vremena austrijske uprave, slaveći 200. obljetnicu osnutka Općine. Složivši se s ministrovim navodima o nedostatnim fiskalnim i administrativnim kapacitetima malih općina, načelnik Marino Kaštelan (HDZ) suradnju sa Županijom ističe kao dostatnu logističku podršku.
- Svoje razvojne projekte uspješno odrađujemo, zahvaljujući dobroj koordinaciji sa Splitsko-dalmatinskom županijom i mislim da se stvari trebaju dalje razvijati u tom smjeru, a lokalnu samoupravu na zakonodavnoj razini rasteretiti nepotrebnog administriranja, koje nije u izravnoj službi interesa građana - predlaže načelnik Kaštelan.
Ideja jedinstvenog Brača bliska je i Ivici Mihačiću (HDZ), načelniku Općine Postira, koji šansu vidi u koordinaciji svih načelnika i gradonačelnika, ističući kako je postojanje općina mnogo pridonijelo razvoju njegovog otoka.
- Otocima u novom zakonu, koji su najavili ministar regionalnog razvoja Tomislav Tolušić i predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović, treba dati status posebne društvene skrbi, kao samoodrživim jedinicama lokalne samouprave kroz potporu države za daljnji održivi razvoj. Ovaj model koji postoji danas pokazao se najboljim za otok Brač, no s naglaskom na važnost suradnje po pitanju kapitalnih projekata i zajedničkih planova - smatra načelnik Mihačić.
U Supetru, administrativnom središtu otoka, pohvalili su nam se premoštenim financijskim problemima i tekućim EU projektima, koje, tvrde, i sami uspješno odrađuju. Gradonačelnica Ivana Marković (SDP) umjesto ujedinjavanja predlaže pravedniju raspodjelu prihoda ostvarenih na otoku.
- Prije bi trebalo razgovarati o decentralizaciji sredstava od upravljanja pomorskim dobrima i lukama, koja bi trebalo usmjeriti prema lokalnoj samoupravi, kako bi se općine administrativno ojačale i mogle samostalno financirati svoje projekte. Pritom bi svi načelnici trebali pokazati dobru volju i jedni druge podržati za dobrobit cijelog otoka, te kroz Konzorcij, ili drugačije, zajedničkim projektima, pristupati kolegijalno - smatra mlada gradonačelnica, koja je, navodi, tako već podržala zajednički projekt uspinjače do Vidove gore.
Druga dama otoka, Anamaria Rošin (HDZ), načelnica Općine Milna, vjeruje kako bi se eventualno udruživanje trebalo svesti na poslove iz samoupravnog djelokruga, što im, ističe, već omogućava Zakon o regionalnoj samoupravi, koji se, upozorava, premalo koristi.
- I natječajna pravila kod EU fondova dopuštaju nam, na određeni način, i udruženo apliciranje projekata od zajedničkog interesa, osobito na području komunalne infrastrukture i razvoja turizma. Dakle, treba nam više zajedništva, a ne manje općina! - ističe ova načelnica, dodavši kako je uvjerena da se i sam ministar dobro sjeća izrazitog nezadovoljstva za vrijeme bivše Općine Brač.
Nerentabilnost bračkih općina komentirala je činjenicom da se samo iz prihoda Općine Milna, od poreza i koncesija koje dijeli sa županijom i državom, godišnje izuzima gotovo dva milijuna kuna, pa umjesto reforme "ukidanja“, predlaže ozbiljnu raspravu i analizu pravednije raspodjele njihovih prihoda i učinkovitije reorganizacije samoupravnih nadležnosti.
Iako općina Sutivan ima manje od tisuću stanovnika, prema mišljenju (nezavisnog) načelnika Ranka Blaževića, ona može poslužiti kao primjer, jer, kako ističe, razvojno napreduje velikim koracima, rušeći pretpostavke vlastite suvišnosti na koje se poziva ministar Kuščević.
- Prošlu smo godinu završili sa suficitom većim od milijun kuna, a na plaće zaposlenika trošimo manje od 20 posto izvornih prihoda, dok se ostali novac ulaže u podizanje životnog standarda mještana Sutivana. Uvjeren sam da bi Općina Sutivan slobodno mogla biti pilot-projekt "Kvalitetno vođenje, poslovanje i ulaganje kapitalnih projekata kod JLS“, a ne kandidat za "brisanje" - ističe načelnik Blažević.
Ništa manje ponosni na vlastiti uspjeh nisu ni na području proslavljene općine Bol, čiji je načelnik Tihomir Marinković (SDP) objedinjavanje bračkih općina usporedio s dodavanjem vode vrhunskom vinu, pa se umjesto toga i sam dosjetio već spominjanog dislociranja sredstava koja otočanima, očito, bježe kroz prste.
- Dio postojećih općina sigurno se može nastaviti kvalitetno financirati ako se više prihoda koji odlaze u Zagreb ostavi lokalnoj samoupravi, no neke neće moći same. Administracija je suvišna i opterećuje nas, pa smatram da bi nas županije trebale objediniti u stručnim službama, umjesto da gušimo općine koje imaju šansu za uspjeh. Mi smo formirali Konzorcij Brač koji vodi računa o razvoju otoka, izvan političkih uvjerenja, te se vezuje na projekte bez obzira na stranačke smjene, ali neke općine još razmišljaju bi li mu se pridružile i tu vidim problem - upozorava načelnik Marinković, dodavši kako je potrebno voditi računa o svom dvorištu, ali uz podizanje svijesti o razvoju gospodarstva bez obzira na političku pripadnost.
U ministrovim Nerežišćima očekivano mu drže leđa, pa ne čudi ni što je, pohvalivši svog prethodnika, Jerko Bezmalinović (HSS), njegov zamjenik na ovoj lokalnoj dužnosti ustvrdio da ministar razmišlja kako dodatno ojačati svoju Općinu.
- Slažem se s njim da je potrebno ojačati općine, gradove i županije da se mogu uspješnije nositi s novim izazovima koje je članstvo u Europskoj uniji stavilo pred nas. Ovo je svakako zanimljiva tema kojoj trebamo pristupiti studiozno, te razmotriti sve njezine aspekte - oprezno zaključuje zamjenik Bezmalinović, predlažući raspravu na kojoj će se odlučiti hoće li se, kao što je ministar rekao, općine objedinjavati, ili će se odabrati drugi oblik reorganizacije i teritorijalnog preustroja.