Nakon što je uništio i pobrstio brojne prirodne povijesne perivoje na dubrovačkom području, šimširov moljac ovih dana opasno je zaprijetio i najstarijem i najljepšem hrvatskom školskom botaničkom vrtu, onom u Osnovnoj školi "Ostrog" u Kaštel Lukšiću.
Na jugu su najugroženiji bili Arboretum u Trstenom te rezervat Lokrum, a moljac je uništio brojne živice i ukrasno grmlje i na Korčuli, Pelješcu i u dolini Neretve. I Kaštela su bila zahvaćena, uz školski, stradao je i Botanički vrt, a uz pomoć Poljoprivredno-savjetodavne službe i Instituta za jadranske kulture izbjegla se potpuna katastrofa.
Na red su očito, opet, veli prof. Ivna Bućan, došla Kaštela, kaštelanski povijesni perivoji, a trenutno je alarmantno stanje u Botaničkom vrtu gdje su sve tematske staze upravo ograđene šimširom koji je zasađen još prije četrdeset godina.
– Nažalost, kratko smo se radovali misleći kako je moljac otišao iz našeg vrta. Ovih dana pojavila se opet cijela najezda te štetočine koja bi mogla uništiti sve što smo mi i djeca godinama uzgajali i njegovali. Osim što ovaj moljac napada šimšir (Buxus), može uzrokovati štete i na grmovima euonymusa i božikovini, a nastavi li s ovim intenzitetom uništavati, šimšir će biti prošlost u našim vrtovima. Mlade gusjenice hrane se samo gornjom stranom lišća, a starije žderu lišće, zelene izbojke i koru, što u potpunosti narušava zeleni estetski izgled biljke, koja se u konačnici suši i ugiba. Početni napad moljca obično se teže prepoznaje jer se mlade gusjenice zadržavaju u unutrašnjosti gustih biljaka šimšira, gdje su dobro zaštićene. Da bi se na vrijeme uočio moljac, stručnjaci savjetuju kontroliranje biljke šimšira razmicanjem grana i praćenjem zdravstvenog stanja poglavito unutrašnjeg dijela. Gubitak lišća uz svilene niti koje zapredaju napadnute grančice šimšira prvi je znak na temelju kojeg se sumnja na moljca, veli nam Ivna Bućan.
Nametnik izgleda kao gusjenica leptira kupusara na kupusu raštiki, samo što je agresivnija i otpornija na zaštitna sredstva.
– Poljoprivredno-savjetodavna služba predlaže kemijsku zaštitu pripravcima registriranim za suzbijanje štetnika na ukrasnom bilju, drveću ili grmlju: Fastac 10 EC, Decis 2,5 EC, Calypso SC 480. S obzirom na to da je vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura, prigodom korištenja insekticida treba dodatno paziti na pčele, pa zaštitu valja obaviti u večernjim satima kad pčele ne lete, upozorava Bućan.
– Kod nas još nema dovoljno učinkovitih prirodnih neprijatelja šimširova moljca, pa je uz kemijsku zaštitu dobra metoda i fizičkog sakupljanja i uništavanja gusjenica. Dakle, čovjek mu može biti najveći neprijatelj – zaključuje Bućan.
Podrijetlom iz Kine
Šimširov moljac (Cydalima perspectalis) invazivna je vrsta podrijetlom iz Kine, a u Hrvatskoj je zamijećena 2002. godine. Riječ je vrsti leptira iz porodice Crambidae, vjerojatno je unesena sadnicama šimšira iz Kine, a vrlo brzo se proširio diljem zemalja članica Europske unije (Njemačka, Austrija, Nizozemska, Francuska, Italija, Velika Britanija, Belgija, Mađarska, Slovenija).