"Podivljala" Dalmacija: led, suše, poplave, lavine...

Polarni udar koji desetljećima nije viđen, dugotrajne suše, ekstremne vrućine, orkanske bure, juga, pijavice, pa čak i snježne lavine - sve se to događalo u Dalmaciji u protekloj godini, pa stoga nije čudno što je ušla u meteorološku povijest.

Zadnjih mjesec dana zapljuskuju nas monsunske kiše, a kad smo pomislili da kreće proljeće - stiže nam opet prava zima s jakim zahladnjenjem i snijegom u Zagori! “Podivljalu” godinu u Dalmaciji, kada je vrijeme u pitanju, nagovijestila je početkom 2012. orkanska bura.

Bura 151 na sat

– Jako dobro se sjećamo te bure jer je u Komiži imala udar od 151 km na sat, u Makarskoj je 140 km na sat - govori Rade Popadić iz Udruge “Crometeo”.

O snazi bure najbolje govori podatak da su pod udarima popustili i mjerači brzine vjetra, koji je nanio štetu u cijeloj Dalmaciji. Tek što se atmosfera pomalo smirila, početkom veljače Dalmaciju je zahvatio polarni udar stoljeća. Snijeg je padao iz dana u dan, a ledeni ugođaj osnažile su niske temperature, te jaka bura koja je doslovno smrznula snježni pokrivač i tako Dalmaciju okovala snijegom i ledom mjesec dana.

– Ciklona Gabor Dalmaciji je donijela neviđene rekorde zbog čega smo je odmah prozvali i povijesnom ciklonom. Onakvo vrijeme Dalmaciju može pogoditi jednom u nekoliko desetljeća – kaže Popadić.

Ožujak je donio pravu sušu, a već prije mjesecima nije bilo ni kapi kiše. Koliko je bila suha zemlja najbolje govori podatak da veliki nanosi snijega nisu prouzročili poplave jer je sušna zemlja “popila” i najveće snježne nanose. Nebo je sve nadoknadilo u travnju, pa su čak četiri ciklone donijele kišu, tuču, snijeg i hladnoću. Hrvatska je imala bijeli Uskrs, a zabijeljeli su se čak i neki dijelovi Dalmacije.

- Na Biokovu ga je 18. travnja palo dvadesetak centimetara. Na Dinari, Kamešnici i Svilaji snijeg se spuštao povremeno i na 700 metara nadmorske visine, a padao je i na Mosoru - podsjeća Popadić.

Zimski travanj podario nam je, međutim, na samom kraju potpuno drukčiju vremensku sliku, a temperature su se podigle na nevjerojatnih 30 stupnjeva.

U lipnju opet pravi toplinski udar jer je u nekim gradovima izmjereno i 30 stupnjeva. Nakon kratkih kiša uslijedio je dugi sušni period više od mjesec dana. Termometri su iz dana u dan bilježili sve veće temperature, pa se tako na prvi dan ljeta Knin kuhao na 38 stupnjeva. Vruće je bilo i u srpnju, s neba tjednima nije bilo ni kapi kiše, s kratkim prekidom oko ciklone Ada koja je donijela kratkotrajnu kišu i jaku buru.

Tropske vrućine

Kiše su ubrzo zamijenile prave tropske vrućine, pa su termometri nerijetko bilježili temperature iznad 40 stupnjeva, a osvježenje se nije moglo naći ni u moru koje je ponegdje imalo 28 stupnjeva. Sve to donijelo je 2012. godini epitet iznimno tople godine.

-Unatoč ledenom valu u veljači, to je bila druga najtoplija godina otkada se vode evidencije zajedno s 1950. i 1994. sa srednjom dnevnom godišnjom temperaturom od 17,4 stupnjeva – navodi Drago Žaja iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Prvi jesenski mjesec rujan donio je i pravi jesenski ugođaj, a sve je zapečatila prodorna ciklona Edita s kišom, grmljavinom, ali i snijegom na Zavižanu.

Ništa neočekivano nije donio ni sljedeći mjesec, jedan dio protekao je u pravom jesenjem ugođaju, no “divlje” vrijeme dokazalo se i tijekom jeseni u koju se protegnulo bablje ljeto s temperaturama iznad 25 stupnjeva. Ipak, od studenoga su krenule ciklone koje su donosile kišu, buru i osjetno zahladnjenje sa snijegom krajnjem jugu zemlje.

U prosincu se snijeg čak spustio i do nizina, a godina je završila s iznimno toplim Božićem i vedrom Starom godinom. Ova 2013. godina krenula je s kišama, ali i s lavinom koja se sručila na nesretne dalmatinske alpiniste. I po tome daje znak kako će biti svega...

Svi lanjski rekordi •• Bura je lanjskog siječnja puhala s orkanskim udarima i brzinom od čak 195 kilometara na sat. •• U Splitu je u veljači palo rekordnih 25 centimetara snijega, a pod snijegom i ledom bio je više od dva tjedna, što nikad nije zabilježeno. •• najviše snijega palo je u Vrgorcu, nevjerojatnih 112 cm. •• Lanjski ožujak bio je treći najsušniji mjesec od početka mjerenja. •• Dubrovnik je zabilježio kišni rekord u travnju sa 193 litre kiše. •• Split se 14. svibnja smrzavao na samo 9,4 stupnja, što je najhladniji 14. svibnja u povijesti. •• Suša je u lipnju i srpnju potrajala punih 39 dana. •• Maksimalna temperatura u srpnju iznosila je 37 °C i mjerena je 9. srpnja. U srpnju se samo u dva dana (25. i 26.) najviša dnevna temperatura u Splitu nije uspjela popeti iznad 30 stupnjeva. Time je prekinut niz od 38 uzastopnih vrućih dana. Prošlogodišnji srpanj u Splitu je i drugi najtopliji mjesec u povijesti mjerenja. •• U Dubrovniku su 7. kolovoza izmjerena 38,4 stupnja, što je najviša temperatura u povijesti mjerenja, u Kaštel Gomilici izmjereno je 39,5 stupnjeva, a Staševica pokraj Vrgorca imala je maksimalnu temperaturu od 41,4 stupnja. •• Pri kraju listopada na Jadranu je najtopliji bio Hvar s 24,9 stupnjeva . •• Čak 15 pijavica pojavilo se 3. studenoga na dubrovačkom području.