StoryEditorOCM
DalmacijaOBNOVA

Starogradski Sveti Mikula zasjao u novom ruhu

Piše PSD.
13. siječnja 2013. - 21:22

Nakon obnove 1883. godine želju Starograjana za cjelovitom obnovom crkve sv. Nikole prepoznalo je i Ministarstvo kulture. Tako se 2009. krenulo s izradom potrebne dokumentacije, a samo godinu dana kasnije počeli prvi zahvati na krovištu apside.

Radovi su pokazali da istrošeni crijep skriva staro krovište pokriveno kamenim pločama. Stoga su odgovorni iz Konzervatorskog odjela u Splitu odlučili vratiti krovište u izvorno stanje odnosno da se iznova prekrije kamenim pločama.

Dopuštenjem spomenutog odjela radove izvodi zidarski obrt “TIF”, i to u fazama, ovisno o prilivu novčanih sredstava Ministarstva kulture i ostalih donatora, kao što je obitelj Gorana i Jasne Račić.

250PX-CRKVA_SV_NIKOLE_STARI
Nakon sanacije krovišta na apsidi i sakristiji trenutno se izvode radovi na krovištu glavne lađe, dok se iduće godine očekuje postavljanje kamenih ploča na tom dijelu crkve.

Po obavljanju konstruktivnih radova uslijedit će i obnova interijera, inventara i okoliša, što će potrajati barem jedno desetljeće. Također je ove godine u splitskom odjelu Hrvatskoga restauratorskog zavoda započela obnova jednog od deset drvenih kipova apostola iz crkve sv. Nikole. Riječ je o vrijednom djelu Francesca Ciabatte iz Trevisa. Uz to, kipovi apostola, zavjetne slike pomoraca, tri sveca na Porijevu oltaru, izba u kojoj je u 15. stoljeću živjela uzidana 25-godišnja isposnica Lukrecija s Brača, kao i raka s tijelom sv. Reparate, stvaraju prepoznatljivu priču o crkvi, te daju jedinstveni obol kultu i kulturi Staroga Grada.

Inače, starogradska crkva sv. Nikole (Sv. Mikula) prvi put se spominje u 14. stoljeću. Njezini su počeci najvjerojatnije vezani uz istoimenu bratovštinu koja je, kao i ostale, ukinuta početkom 19. stoljeća, a odigrala je značajnu ulogu u vjerskom i društvenom životu Staroga Grada. Današnja crkva sv. Nikole građena je oko 1500. godine, dok je sakristija dograđena u 18. stoljeću. Ona na najbolji način predstavlja pomorsku baštinu našega grada, upućenost njegovih stanovnika na more, kao i plodonosni susret hrvatskog duha s kulturnim i civilizacijskim dosezima mediteranskoga kulturnog kruga - kazao je župnik don Ivica Huljev.


M. CRNČEVIĆ

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. travanj 2024 16:47