Dalmacija Šibenik

pokret otpora

Šugaman revolucija: Španjolci za Vodicama kasne dvije godine

pokret otpora

Ako netko svoje stvari iz skladišta ne pokupi u roku od 30 dana, onda više ne mora ni dolaziti, sve to postaje vlasništvo Općine i Vodičani s time mogu raditi što ih je volja

Koja Španjolska?! Kakva Costa del Sol?! Španjolci za nama kasne ni manje ni više nego dvije godine. Tada smo, naime, odlukom o komunalnom redu vrlo precizno propisali način ponašanja na našim plažama, osobito kad je riječ o "rezervaciji" mjesta na kupalištu ostavljanjem ručnika, različitih prostirki ili šatora. Radnici izabranoga koncesionara koji obavlja poslove održavanja javnih površina povremeno izlaze na teren i takve plažne rekvizite skupljaju i spremaju u skladište.

Obvezno ih prati komunalni redar. Vlasnici ih zasad mogu preuzeti bez naknade, no to ne znači da se to pravilo neće promijeniti procijenimo li da je potrebno i da je situacija izmaknula kontroli. Zatreba li, krenut ćemo i u stalne obilaske plaža. Prije dvije godine smo postavili i ploče kojim se zauzimanje plaže ostavljanjem ručnika strogo zabranjuje i nitko se ne može pozvati da nije upućen – u dahu nam je obznanila vodička gradonačelnica Branka Juričev Martinčev, koju smo nazvali kako bismo je upitali na koji način najturističkiji grad u Šibensko-kninskoj županiji rješava problem "šugamanaša".

Tu priču su, rezimira, Vodičani započeli mnogo prije nego druge sredine. I ne samo tu.

– Ispada da zaostajemo u uvođenju nekih mjera i službi samo zato što se javno ne hvalimo svojim postignućima. Evo prilike da podsjetim kako su Vodice prve uvele zabranu konzumacije alkoholnih pića na javnim površinama, kako su se našim gradom prvi provozali policajci na biciklima... To je, onako, usput rečeno, ali neka se zabilježi. Da me se ne bi krivo shvatilo, ne kažem da smo na plažama posve disciplinirali goste. Kada su ručnici u pitanju, to je dugogodišnja, duboko ukorijenjena pojava koja se gotovo prenosila s generacije na generaciju i teško je jednom odlukom stati na kraj toj svojevrsnoj tradiciji. No, postupak promjene navika smo započeli i on već daje rezultate – kaže gradonačelnica Vodica.

Rezultati se, međutim, teško razabiru na Srimarskoj plaži. U hladu tamarisa, ali i na suncu, među podnevnim kupačima uočljiva su brojna plažna "pokrivala". Nije ih teško zamijetiti ponajprije zbog pozamašnih kamenih "bobulja". Na svakom kraju ručnika strši po jedan. Očito je da je sazrelo vrijeme za novu skupljačku akciju vodičkih komunalnih redara i njihovih pratitelja.

– Nije vam to ništa! To je "mila majka" kako je bilo. Ovdje si ujutro mogao doći i izbrojiti na prste dviju ruku kupače, ali se zato sve šarenilo od šugamana, ležaljki, deka i prostirki svih mogućih vrsta. Ma, bilo je svega i svačega. Sad je toga ipak manje – referirao nam je momak koji radi na naplati parkirališnih mjesta tik do plaže.
U razgovor se uključila i Srimarka Sanja Margetić. U svojoj je vikendici, kaže, od proljeća do jeseni, pa bi mogla napisati roman o ponašanju turista.

– To vam je prastara stvar, gotovo pa folklor Čeha, Poljaka i Slovaka. Rijetko koji će domaći tako nešto napraviti. Da prođete uvečer duž plaže na Srimi, ako ste malo lošijeg vida, imali bi se ubit zapnete li na koju kamenčinu koja čuva šugaman. Znalo je biti večeri kada bi šugamani bili toliko gusto poredani po plaži da se nije ni vidio šljunak na potezu od sto-dvjesta metara. A na svakom šugamanu po četiri-pet kamenčina, da ih vitar ne odnese... Baš me zanima bi li se tako ponašali u svojoj zemlji – nezadovoljna je gospođa.

Šatorska naselja

Vodički komunalni redar Blagodar Španja, kolegica mu i još dvojica zaposlenika tvrtke koja brine o javnim površinama, međutim, nemaju razloga za nezadovoljstvo. Nakrcali su skladište svakoraznim spužvama, prostirkama i inim artiklima koje su "zaplijenili" za posljednje "racije" na plaži.

– Evo pogledajte. Ima svašta. Stranac dođe i misli da je sve njegovo. Uzme tri šatora i njemu to služi za kampiranje. Auto mu je na parkingu, tu stanuje u blizini, a šator je postavio na plažu... – veli jedan od radnika.
Španja se nadovezuje, u maniri pravog redara.

– Ne smije se rezervirati plažno mjesto ni tijekom dana, ni tijekom noći u svrhu korištenja tog mjesta za iduće jutro. Znači, nema rezervacije. Prvi smo u Hrvatskoj uveli takvo pravilo. To je pomorsko dobro. Stavili smo i ploče na hrvatskom i engleskomu jeziku gdje to piše. Na deset lokacija su postavljene na Srimi. Znači, za Lovetovo-Srimu, kao najdužu plažu od kilometar i pol, ta zabrana je više nego transparentna, a baš tu je najučestalije kršenje odluke o komunalnom redu. Zašto ne na Plavoj plaži? Jer su tamo kuće tik uz plažu i gosti iz tih kuća samo preskoče ogradu... Nemaju potrebe ostaviti šugaman. Ovdje je drukčija situacija. Bilo je u početku otpora, zamjerali su nam što smo to uveli, a vidite kako smo došli na svoje...

I Španjolci su uveli kaznu od 30 eura za one koji uzurpiraju javni prostor. Ipak, mi smo ih preduhitrili. Doduše, ne znam tko će im doći po taj šugaman kad je vrijednost takvih stvari sigurno manja od kazne. Teško da ljudi to pokupe... Po odluci o komunalnom redu zato smo odredili da ako netko nije pokupio svoje stvari iz skladišta, nakon 30 dana ne mora ni dolaziti. Ne moramo ih duže čuvati. Vidite, ovo nitko neće uzeti. Možemo s tim raditi šta nas je volja, donirati ili dati u neku drugu svrhu – pokazuje redar poveliku hrpu uglavnom spužvi za ležanje.

Znale su se, veli, događati i neugodne situacije.

– Slovenci su nedavno bili neugodni. Ja sam im rekao: Gospodo moja, ne možete koristiti pomorsko ni javno dobro bez pitanja možete li i na koji način. Postoje pravila i neke norme kojih se treba pridržavati. Država uređuje svoj prostor. Eto, tako je to. Nijemci se drukčije ponašaju. Oni kažu: Da, da vi ste potpuno u pravu, kod nas se to drastično sankcionira. Još se i ispričaju.

To što su po plažama još uočljive "šugaman-rezervacije", Španja tumači smjenom gostiju.

– Neki još nisu upućeni da se tako jednostavno ne mogu ponašati. Ipak, daleko je to od prizora kakvih smo se nagledali prošlih godina. To nas je i natjeralo da takvoj pojavi stanemo na kraj. Na plažama su znala biti prava šatorska naselja, to su bile puste ležaljke. Samo su još falili stol, stolice i roštilj da se napravi dnevni boravak na plaži. To je bila masovna pojava. Uništavala se i morska flora i fauna, vadilo kamenje iz mora. Neću pretjerati, ali znalo je biti po dva kamiona kamena po plažama. Kad ocijenimo da bi mogla biti veća količina artikala, onda uvečer prođemo, vidimo i slikamo. Tako se to radi. Prije dvije godine smo imali jednu akciju na plaži "Imperijal", pa smo digli dva-tri šatora. Sutradan je došla policija koja je zaprimila prijavu da smo ukrali šatore. Odmah sam im pokazao sinoćnju sliku. Evo, rekao sam, na to imam pravo po našoj odluci. I ljudima je sve bilo jasno.

Iz Rijeke će, najavljuje, uskoro novi "kontingent" ploča o zabrani "šugamaniranja". Ovaj put će biti postavljene na plaže obližnjeg otoka Prvića koji je pod vodičkom "ingerencijom".
– Još ćemo dogodine staviti table za kostime... Nema gol ići po rivi..., pa tko voli, nek nam dođe, a tko voli anarhiju, nek traži gdje će mu je dozvoliti – glasan je i jasan bio komunalni redar.

I Tisno se priključilo

I Općina Tisno krenula je u obračun sa svojim "uzurpatorima" plaža. Svakovečernje su ophodnje tamošnjega komunalnog redara uzduž i poprijeko plaža. U drugim sredinama za to, čini se, nema potrebe. Primoštenski načelnik Stipe Petrina, unatoč svojedobnom protivljenju brojnih službi i institucija prigodom uređenja plaža koje je oteo od krajmorskih sika, sada, veli, nema glavobolje s ručnicima.

– Smiješno mi je to. Mi imamo sasvim dovoljno mjesta na našim plažama da nam gosti ne pribjegavaju takvim zamislima. Zato stvarno nema potrebe da angažiramo komunalnog redara koji bi pazio na takvu pojavu. Ako netko dođe prije nekoga, može mu bez ikakvih posljedica skupiti šugaman. Imamo tri kilometra plaža. Sad mi padaju na pamet oni koji su se zauzimali za očuvanje prirodnih sika. Na njima je sada četvero-petero ljudi, a ovamo na plaži ima pet-šest tisuća ljudi... Kome je do sika, taj pođe tamo. Uopće nema potrebe da se u Primoštenu šugamanima rezervira mjesto na plaži jer ima dovoljno prostora za još ovoliko ljudi. To i jest bio smisao uređenja primoštenske plaže. Jeste li vidjeli nove standarde po kojima je određeno osam kvadrata za kupača. Znači, za 20.000 ljudi treba 160.000 kvadrata plaže. E, a mi zadovoljavamo kriterije za plažu s pet zvjezdica jer imamo mjesta koliko želimo.

Ni murterski poteštat, načelnik Ivan Božikov, nema, veli, pritužbi svojih gostiju i domaćih ljudi na tu temu. Razlog je, priopćava, jednostavan: Murter ima cijeli niz podjednako atraktivnih plaža.

– Dupkom su pune, pa pretpostavljam da na Slanici, koja je ipak najfrekventnija, ima onih koji šugamanima čuvaju mjesto za sutrašnji boravak na plaži. To, međutim, ne smeta drugima. U protivnom bi sigurno bio upoznat. Vjerujem da turisti, u slučaju da je na Slanici previše kupača, odlaze na Luke, Podvrške, Čigrađu... Kakvog smisla ima inzistirati na uklanjanju šugamana kad ima toliko lijepih uvala... – mišljenja je Božikov.

Prva dama Rogoznice, načelnica Sandra Jakelić, također ne ratuje sa "šugamanašima". Ako na kakvoj manjoj plažici i izbije svađa oko mjesta na šljunku, to uglavnom ne dopire do nje. Previše je, kaže, rogoznička obala razvedena da svatko ne bi našao svoje mjesto pod suncem.

– Teško je i pobrojiti plaže koje imamo, od Šepurine, Malog Zečeva, Stupina, Zatoglava, Ljoljinice, otoka... Nemam, definitivno, presinga oko toga jer gost koji je željan sunca i mora može birati gdje će se okupati i osunčati – zaključuje.

Marina Jurković
SNIMA NIKŠA STIPANIČEV / CROPIX

Naslovnica Šibenik