Dalmacija Šibenik

tvrda stina

Od svih kamenoloma Županija uprihodila 150.000 kuna!?

tvrda stina
Udruga “Loza” zatražit će od Odjela za gospodarstvo Šibensko-kninske županije reviziju koncesija svih tvrtki koje se bave eksploatacijom mineralnih sirovina (kamena) na županijskom području. Potpuno nerealnim ocjenjuju podatak da je Županija lani od svih kamenoloma uprihodila svega 150 tisuća kuna na temelju naknade za eksploataciju!

To bi značilo da je ukupni bruto prihod kamenoloma 10 milijuna kuna, ili po kamenolomu prosječno 80 tisuća kuna mjesečno, dakle, 1-1,5 euro po toni kamena.

Činjenica je, međutim, da dobit kamenoloma desetak puta nadmašuje iznos naknade plaćene lokalnoj samoupravi. Izjavio je to na konferenciji za novinare predsjednik “Loze”, županijski vijećnik Ivica Ledenko, potaknut primjerom kamenoloma Kršine, tvrtke “Batolit”.

– Taj je kamenolom nakon 12 godina istražnih radnji najprije “ispao” iz Prostornog plana županije, a zatim – veli Ledenko – na intervenciju ruske diplomacije (vlasnik “Batolita” je ruski investitor), ponovno, nedavno, vraćen kao istražno polje u Prostorni plan. Riječ je o koncesionaru koji već ima jedno polje arhitektonskog kamena u Čvrljevu koje ne eksploatira, i drugo na Krtolinu gdje proizvodnja nije ni 60 posto od koncesionirane. Smatramo stoga – istaknuo je Ledenko – da s novim koncesijama ne treba ići dok se ne osigura obećana finalna proizvodnja kamena na Podima i dok se ne objave konkretni podaci o broju zaposlenih, bruto prihodima i produktivnosti postojećih kamenoloma u županiji.

Učinkovito gospodarenje

A prema navodima županijske vijećnice “Loze” Tanje Radić Lakoš, na području županije postoje 283 ležišta mineralnih sirovina te dodatnih 715 boksitnih ležišta. Svi ti prostori, tvrdi Lakoš Radić, ne mogu se istodobno iskorištavati, pa se treba okrenuti učinkovitom gospodarenju koje ne podrazumijeva samo iskorištavanje, nego i korist.

Prema podacima iz Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama RH, u Šibensko-kninskoj županiji ima 37 eksploatacijskih polja čija je ukupna površina 6058 hektara, prosječne površine 163,7 hektara, što višestruko premašuje prosjek za RH. Najviše eksploatacijskih polja, dodaje vijećnica, odobreno je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, čak 86.

– Odgovorni župan i njegova administracija – zaključuje Tanja Radić Lakoš – trebali bi se zapitati je li realno da se uz procjene struke o povećanju eksploatacije arhitektonskog kamena za sedam-osam posto, istodobno smanjuje stavka u proračunu po osnovi koncesija za eksploataciju kamena.

davorka blažević

Ima li ilegalne eksploatacije?

Nedavno usvojenim izmjenama i dopunama Prostornog plana županije utvrđeno je 14 lokacija na kojima se eksploatira kamen, osam podobnih za eksploataciju i osam istražnih polja. Nitko, međutim, kaže Lakoš Radić, ne kontrolira što se godinama radi na istražnim poljima, eksploatira li se na njima kamen ilegalno te se za to ne plaća naknada ni državi ni županiji.


Naslovnica Šibenik