Dalmacija Dubrovnik

prevencija samo na poznato

NASA-ino izvješće o općem potopu bez odjeka: Dubrovčani se više boje potresa nego Grenlanda

prevencija samo na poznato

Dubrovčane nisu osobito uzrujala predviđanja NASA-e o posljedicama globalnog zatopljenja koje će, izračunali su američki stručnjaci, izazvati potapanje niza europskih gradova, među kojima je i Dubrovnik.

I u slučaju najgoreg scenarija, katastrofalne poplave se ionako ne bi dogodile za života naših suvremenika, pa se u Gradu, razumljivo, mnogo više boje potresa i mogućih plimnih valova koje bi podrhtavanje tla od 7 i više stupnjeva po Richteru izazvalo u akvatoriju južnog Jadrana.

Znanstvenici koje smo kontaktirali, a izvrsno poznaju oceanografiju i ribarstvo, tvrde da se klimatske promjene na dubrovačkom području u budućnosti ne bi odmah odrazile na povećanje razine mora:

Fenomen bi se vidio kod pojačanih plima koje bi mogle poplaviti priobalje, ali more ne bi poraslo 'preko noći' zato što se tamo negdje na Grenlandu otopio ledenjak. Globalno zatopljenje više je stvar meteorologije i pokazuje se kroz vremenske ekstreme, kao što je bio onaj led u siječnju ili kiše u Gradu prije tri godine - kažu nam.

Osim bujica koje poplave Dubrovnik tijekom svake jače kiše, nemamo iskustava s poplavama kao recimo Slavonija. I plime i oseke su zanemarive, tako da je za nas naopasniji tsunami poslije potresa - ističu stručnjaci. A da Dubrovnik u seizmičkom pogledu ne može mirno spavati zna se već godinama, točnije otkad je utvrđeno da kod Dubrovnika postoji tektonska pukotina koja se pruža prema sjeverozapadu Balkanskog poluotoka, u ukupnoj dužini od 200 kilometara. Podrhtavanja po cijeloj dužini te pukotine mogle bi prouzročiti potres jačine i do 7 stupnjeva po Richterovoj ljestvici, a za njim i plimni val koji bi na morskoj obali uzrokovao ogromne štete.

Dežurni katastrofičari naravno, pušu i na hladno pa podržavaju studije koje pokazuju da je topljenje ledenjaka imalo utjecaja na rast razine mora tijekom 20. stoljeća, a u 21. stoljeću se taj utjecaj još povećao. U tom smislu podsjećaju da Grad još čeka izrada cjelovitog plana evakuacije iz povijesne jezgre koja bi se s obzirom na zanemarivu nadmorsku visinu, mogla naći na udaru 'ledenjačkog' tsunamija.

Zasad se prevencija zadržava na opasnostima od potresa. Iz Zavoda za obnovu Dubrovnika ljetos su potvrdili da se radi na utvrđivanju kritičnih 'potresnih' točaka. Zbog izrade Plana evakuacije cijela je povijesna jezgra digitalno ucrtana u tlocrtu i presjeku, a podaci će biti objavljeni na jednom mjestu.

Dotad Dubrovčani u šali nagađaju koja su područja Grada sigurnija, a koja manje sigurna u slučaju famozne NASA-ine poplave:

- Stradun je ionako građen na balvanima poviše mora pa će se prvi profundat. A bome bi stradao i Gruški zaljev gdje sad Pašalić gradi marinu, na Lapadskoj obali ionako bude valova i za južine i za bure. Najbolje će proći oni na brdu, Kono, Nuncijata i Babin kuk, oni su visoko pa ih neće potopit - zbijaju šale Dubrovčani na račun istraživanja NASA-e koje je pokazalo da od topljenja velikih ledenih površina na zapadnom dijelu Grenlanda u Europi trebaju strahovati, i London, Tromso, Oslo, Atena, Sirakuza, Marseille, Gibraltar i Brest.

Naslovnica Dubrovnik