Dalmacija Dubrovnik

DAN ODLUKE

Nezapamćen skandal u Dubrovniku: novcem građana sagradili luku, a sada je za suludu cifru na 40 godina daju strancima i odriču se 300 milijuna eura!?

DAN ODLUKE

Desetak milijuna eura sigurnoga godišnjeg prihoda, odnosno više od 300 milijuna eura tijekom 40 godina koncesije, uz koncesijsku naknadu od 66.000 eura (slovima: šezdeset i šest tisuća eura) godišnje – posao je to na pragu čije je realizacije u Dubrovniku tursko-francuski konzorcij DICPI.

Čine ga turska grupa "Global Ports holding" i u Hrvatskoj dobro poznati francuski "Bouygues Batiment International S.A.", ista ona tvrtka čije projekte, poput Istarskog ipsilona i Zračne luke Dubrovnik, država dobro časti naknadno ugovorenim većim pristojbama, odnosno naknadama u slučaju smanjenog prometa.

Tajni aneksi ugovora, sporna državna jamstva, zajamčena vrtoglava dobit i nesmiljeno rovanje administrativnih bagera koji spomenutom investitoru već dvije i pol godine utiru put dvojbenim pravnim rješenjima, značajke su posla kojim bi tursko-francuski investitor trebao izgraditi putnički terminal u Luci Dubrovnik.

Trenutačno je priča na prekretnici: danas, na sjednici nedavno imenovanog Upravnog vijeća Lučke uprave, treba odlučiti o pokretanju upravnog spora protiv Ministarstva mora, prometa i infrastrukture zbog jednog rješenja istog ministarstva kojim su ovom projektu širom otvorena vrata. Riječ je o rješenju Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kojim je poništena odluka prethodnog saziva Upravnog vijeća Lučke uprave o raskidu predugovora ugovora o koncesiji s DICPI-jem.

Predugovor je raskinut 20. srpnja prošle godine, zbog kašnjenja investitora u sklapanju Ugovora o koncesiji. Na odluku o raskidu investitori su se žalili Ministarstvu. Ministarstvo je prihvaća, i ne samo da poništava odluku Upravnog vijeća, nego i smjenjuje članove Upravnog vijeća, imenovane ni godinu dana ranije. Međutim, prije nego je njihova smjena objavljena u Narodnim novinama, članovi Upravnog vijeća, uz protivljenje donedavnog gradonačelnika Andra Vlahušića, donose odluku o angažmanu odvjetnika i pokretanju upravnog spora.

Dakle, Vlada imenuje nove ljude, i to ne bilo koje: novi predsjednik Upravnog vijeća je Kristijan Pavić, koji je u srpnju prošle godine imenovan direktorom ACI-ja.


Butkovićeva kontrola


Osim toga, tu je i Marko Potrebica, predsjednik Kluba HDZ-a u Gradskom vijeću Dubrovnika, kao i Sven Jesenković, načelnik Sektora za potporu i provedbu projekata EU-a u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Preostala dva člana su Baldo Tomašević iz dubrovačke Lučke kapetanije te ponovno imenovana Jelka Musladin iz Lučke uprave.

Očito je, dakle, da ministar Oleg Butković kroz sastav Vijeća ima čvrstu kontrolu nad situacijom. Posljednji rok za podnošenje žalbe je 16. veljače, tj. u četvrtak. Kristijan Pavić kazao nam je kako će odluku o daljnjem postupanju donijeti nakon što se temeljito upoznaju s pravnim aspektom slučaja:

– Odluka će proizići iz mišljenja odvjetnika kojega smo angažirali. Prema tom mišljenju odlučit ćemo na koji način najbolje zaštititi interese Lučke uprave, države kao osnivača i građana Dubrovnika.

Dodao je i kako će cijelu priču moći slobodnije komentirati nakon sjednice Upravnog vijeća jer ne želi svojim istupom prejudicirati odluke koje trebaju biti donesene.

Nekoliko je u ovoj priči prilično dvojbenih pitanja oko kojih se lome koplja.


Prvo pitanje: zašto se posao dodjeljuje stranom konzorciju?


Zato što domaćoj tvrtki Luka Dubrovnik nije produljena prvenstvena koncesija. Bitan detalj priče je da je prethodno državnim novcem izgrađena infrastruktura luke, dakle, operativna obala i sva pripadajuća infrastruktura. Ono što je preostalo jest izgraditi putnički terminal, koji po projektu obuhvaća i autobusni kolodvor i terminal za prihvat putnika s kruzera, no u najvećoj je mjeri riječ o šoping-centru, na koji otpada većina predviđene kvadrature. Odluku o neproduljenju koncesije i o natječaju za novog koncesionara potpisuje Nina Perko, tadašnja predsjednica Upravnog vijeća Lučke uprave, ali i načelnica Sektora za upravljanje pomorskim dobrom, lučkim i koncesijskim sustavom u nadležnome Ministarstvu.

Na drugom krugu natječaja za koncesiju pristigla je samo jedna obvezujuća ponuda, tvrtke DICPI. Odluka o izboru koncesionara donesena je u u listopadu 2015. godine, pred izbore, u vrijeme tehničke Vlade.


Drugo pitanje: financije


Prema idejnom rješenju koje je za terminal imala tvrtka Luka Dubrovnik, vrijednost projekta je bila oko 33 milijuna eura. Prema viđenju DICPI-ja, otprilike isti projekt stoji 93,7 milijuna eura. Istodobno, DICPI-ju se odobrava uvođenje pristojbe za putnike s kruzera koja se sada ne naplaćuje. Iznos pristojbe je 8,42 eura po putniku, odnosno čak 24,88 eura za svakog putnika kojem je Dubrovnik luka ukrcaja. Trenutačno kroz dubrovačku luku prođe 830.000 putnika godišnje, što čini prihod od oko sedam milijuna eura samo na temelju "glavarine". Tome treba dodati i prihode od šoping-centra, ali i vjerojatni budući porast broja putnika. Godišnja koncesijska naknada je za Dubrovnik smiješnih 66 tisuća eura. Riječ je o ukupno 25.000 kvadrata.
No, to nije sve. S investitorom je zaključeno i ukupno osam aneksa ugovora za koje nitko ne zna što sadrže.
Predugovor ugovora o koncesiji potpisan je 15. veljače prošle godine. Potpisuju ga Nina Perko i Antun Lasić, tadašnji ravnatelj Lučke uprave, s jedne, te predstavnici investitora, s druge strane.


Treće pitanje: otkud komplikacije?


Koncesionar je imao obvezu potpisati ugovor o koncesiji do 15. travnja prošle godine, ali kasne. Rok je produljen do 15. srpnja prošle godine, ali opet kasne. Prema neslužbenim objašnjenjima, nisu uspjeli zatvoriti financijsku konstrukciju. Ministar Oleg Butković, pak, u to vrijeme tvrdi kako su tražili državna jamstva, ali i povećanje lučke naknade po putniku. Upravno vijeće, u koje početkom prošle godine, nakon izbora, ulazi većina članova koja se protivi poslu, ovo koristi kako bi 20. srpnja raskinuli predugovor. Gradonačelnik Andro Vlahušić, veliki pristaša ovog posla, suzdržan je. Nina Perko nije nazočna.
Spomenutim predugovorom predviđena je arbitraža u slučaju posla, no investitori podnose žalbu Ministarstvu, istom onom u kojem kao šefica Sektora za upravljanje pomorskim dobrom, lučkim i koncesijskim sustavom sjedi Nina Perko.
Osim što je žalba prihvaćena, smijenjeni su i svi članovi Upravnog vijeća koji su protiv spornog posla.
Oni u zadnji tren donose odluku o pokretanju upravnog spora.

 


Željan Matić: Umjesto da dividenda ostane u Hrvatskoj, vrhnje će pobrati stranci!

Što se tiče ponašanja novog Upravnog vijeća, znakovit je tajming trenutka naše smjene. Ona je uslijedila nakon što je predsjednik Upravnog vijeća imao razgovor s državnom tajnicom i jasno joj je rekao da ćemo podnijeti tužbu. Zbog toga smo, vjerujem, i smijenjeni – kaže Željan Matić, donedavni član Upravnog vijeća Lučke uprave Dubrovnik.

Cijeli posao je, smatra Matić, prestrašan.

– Riječ je o istoj ekipi i istom modelu kao i kod Bina Istre i Zračne luke Zagreb. Nina Perko, tada predsjednica Upravnog vijeća, u listopadu 2015. godine, pred izbore i u vrijeme tehničke vlade, donosi odluku o odabiru koncesionara u idućih 40 godina! Luka Gruž je u 2016. godini imala 830.000 putnika s brodova na kružnim putovanjima. Pristojba odobrena koncesionaru iznosi 8,42 eura po putniku u tranzitu, a čak 24,88 za putnika kojem je Gruž matična luka. Riječ je, dakle, o minimalno sedam milijuna eura samo od putničkog terminala, ne dirajući šoping-centar i kolodvor – pojašnjava Matić aspekte posla.

No, Luci Dubrovnik nije produljena prvenstvena koncesija, napominje dalje Matić, i prisiljena je uzmaknuti.

– S druge strane, prije nekoliko dana oglasili su se i mirovinski fondovi koji bi ulagali u Luku Dubrovnik, koji imaju 84 milijarde kuna na raspolaganju, a nemaju gdje ulagati. U ovom poslu je rizik nula, riva je napravljena, brodovi dolaze i sad netko treba pobrati vrhnje. Pa zar nije bolje da strateški partner budu mirovinski fondovi pa da svi umirovljenici u Hrvatskoj imaju neku korist? Na kraju krajeva, Luka Dubrovnik je kao dosadašnji koncesionar u tri-četiri godine uplatila 5,5-6 milijuna kuna dividende Gradu. Zar nije bolje da novac od dividende ostaje u Hrvatskoj nego da ide u Tursku ili Francusku?

Misteriozni aneksi
Misteriozni aneksi

Posebni su misterij aneksi ugovora, dodaje Željan Matić:

– Nevjerojatno, to su hrvatska posla. Pretpostavljam da ih je potpisao tadašnji ravnatelj Lučke uprave, ali je to obavijeno velom tajne. Frka je nastala kada sam ja vidio koje tarife su oni njima odobrili za terminal. To bi luku Gruž definitivno napravilo nekonkuretnom u okružju. Mi smo i sada vrlo skupi. Istodobno, luka Bari u Italiji ulaže veliki novac, Split se razvija... Oni su u fiksnom dijelu za 25.000 kvadrata ponudili Lučkoj upravi 2,64 eura po kvadratu, što je na godišnjoj razini 66.000 eura. To je redikulozno za dubrovačke cijene, pa "Superkonzum" u luci za dvije tisuće kvadrata plaća 300.000 eura!

 

Naslovnica Dubrovnik