Šesnaest zemalja eurozone složilo se da pomognu Grčkoj i omoguće joj kredite i garancije, dakako, radi Grčke, ali i zaštite zajedničke valute. Paket pomoći, težak 25 milijardi eura, prema kuloarskim informacijama iz Bruxellesa, bit će definitivno raspakiran u ponedjeljak.
Intenzivni pregovori o “paketu” koji bi trebao pomoći u smanjivanju troškova otplate grčkog unutrašnjeg duga i stabilizaciji eura, uglavnom su okončani. Europski dužnosnici tvrde kako će pomoć odmah biti odobrena ako grčka vlada, koja do sada to nije učinila, zatraži pomoć u otplati svoga golemog duga od 300 milijardi eura.
 |
Najviše novca dat će Njemačka, bez obzira što ni kancelarka ali ni njemačka javnost nisu tome previše skloni, štoviše prilično zlobno su predlagali Grcima da stave na rasprodaju svoje nenaseljene otoke, ionako takvih imaju više od dvije tisuće.
Dogovoreno je, također, da zemlje eurozone bilateralno sa Grčkom dogovaraju visinu i druge uvjete pomoći Grčkoj. - U eurozoni traju intenzivne pripreme. Imamo već dogovorenu formu pomoći i odlučnost da je pružimo. Bit će to koordinirani pristup na bilateralnoj razini u obliku kredita ili garancija - potvrdio je britanskom “Guardianu” visoki izvor iz eurozone koji je htio ostati anoniman.
Forma kredita odnosno garancija izabrana je, kažu, da bude održiva i pred Ustavnim sudom Njemačke. Ali ni tih 25 milijardi eura ne mora biti dovoljno. Procjenjuje se da će Grčka do kraja ove godine posuditi ukupno 55 milijardi eura.
Europovjerenik za ekonomska i monetarna pitanja Oli Rehn je ukazao da su grčka kriza i njezino rješenje od ključnog značenja za sudbinu eura. “Ako Grčka padne i mi to ne spriječimo, to će biti ozbiljno, možda i trajno oštećenje kredibilitetu EU-a.
Euro nije samo sredstvo monetarne politike, nego i politički projekt EU-a. U tom smislu stojimo na raskrižju”, upozorio je povjerenik. Sljedećeg tjedna EU će ocijeniti čini li vlada u Ateni sve što treba kako bi smanjila deficit sa 12,7 na samo 4 posto, istodobno najavljujući da će postrožiti nadzor nad monetarnom i proračunskom politikom svih članica.
Piše milan lazarević