S puno nade gledali su 20. kolovoza 1944. logoraši u Auschwitzu na jug, u nebo, odakle su čuo huk američkih bombardera. Zatim su se čule i bombe. Opet su pale negdje drugdje...
Ne mogu shvatiti zašto nam nisu pomogli. Zašto nisu bacili bombe makar samo na krematorij i plinske komore? - pita se i danas bivši logoraš Andras Lorenczi.
Konačno pomozite!” vapio je u ljeto ‘44. slovački rabin Weissnadel u brzojavu Washingtonu i predlagao bombardiranje željezničke pruge kojom se iz Mađarske tada dnevno prevozilo u Auschwitz 15.000 Židova.
Nakon iskrcavanja na Siciliji, za američke zrakoplove nije više bilo teškoća doletjeti do Auschwitza - poslije su napravljeni izračuni prema kojima su napadi bombardera mogli spasiti 400 tisuća ljudskih života. Američka i britanska vlada nisu dugo htjele vjerovati u vijesti o masovnom ubijanju Židova na istoku Europe.
Brojke o golemom broju žrtava nalikovale su im na ratnu propagandu. Britanci su, ipak, ponešto znali o sustavnim likvidacijama Židova još 1941., prisluškujući radioveze njemačkih jedinica na prostoru tadašnjeg SSSR-a. No, tek u detaljnom izvješću slovačkih Židova Rudolfa Vrbe i Alfreda Wetzlera, koji su uspjeli pobjeći iz Auschwitza u proljeće 1944., saveznici su iz prve ruke dobili potpunu informaciju.
Povjesničari, pak, tvrde kako je odluku o mogućem bombardiranju Auschwitza blokiralo niz ureda, a ponajviše američko Ministarstvo obrane. Takve akcije nisu, naime, odgovarale ratnoj strategiji Amerikanaca.
Generali u Washingtonu su bombardiranje koncentracijskih logora smatrali spornim i teško provodivim. A ni pozivi američkog predsjednika Franklina Roosevelta da se učini nešto na zaustavljanju užasa nisu naišli na odjek u vojnim krugovima.
- Iz ponašanja vojske SAD-a vidljivo je da sudbinu europskih Židova nisu držali svojim problemom”, piše američki povjesničar David S. Wyman. Britanski premijer Winston Churchill tražio je od svog šefa diplomacije Enthonyja Edena da provjeri mogućnosti bombardiranja Auschwitza.
Bombarderi nisu, ipak, poletjeli jer RAF “mora štedjeti bombe za vojničke ciljeve”. Sumnje u vezi s bombardiranjem unosili su i pojedini Židovi. Pola godine prije nego što je Crvena armija oslobodila Auschwitz, Leon Kubowitzki iz Svjetskog židovskog kongresa upozoravao je sve da bi “nacisti bombardiranje jedva dočekali kao izgovor da su logoraše masakrirali saveznički avioni, a ne oni”.
Da se ne zaboravi
Nekadašnji zatvorenici nacističkoga koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau, veterani Crvene armije koji su ih oslobodili prije 65 godina i brojni uglednici, među kojima i izraelski premijer Benjamin Netanyahu, odali su počast 1,1 milijunu žrtava toga logora - simbola holokausta.
Sirene Auschwitza komemorativno su se oglasile u 14 sati i 30 minuta kako bi obilježile početak svečanosti u nekada najvećemu koncentracijskom logoru, koji su nacisti podigli u okupiranoj Poljskoj. Od 1940. do 1945. približno 1,1 milijun muškaraca, žena i djece, od kojih milijun europskih Židova, izgubilo je ondje živote.
Sudionici komemoracija okupit će se ispred memorijalnog centra Birkenau radi židovske molitve za mrtve i ekumenskih molitvi, te kako bi čuli službene govore. Tijekom jutra, Europski židovski kongres održat će konferenciju u Krakowu, od kojeg je Auschwitz udaljen pedesetak kilometara.
Američki predsjednik Barack Obama ondje će odaslati poruku emitiranu videovezom. Najveći i najsmrtonosniji od svih nacističkih koncentracijskih logora i logora smrti Auschwitz-Birkenau jedini je sačuvan onakav kakvog su ga ostavili Nijemci u bijegu pred Crvenom armijom.
Ostale logore smrti u Poljskoj, poput Sobibora, Treblinke i Belzeca, potpuno su uništili radi prikrivanja tragova. Dan oslobođenja Auschwitza ujedno se obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.
|
Sužnji tužili Amerikance
U delikatnoj problematici bombardirati ili ne logore smrti, još se čekaju odgovori na niz pitanja. Tome u prilog govori i tužba sa zahtjevom za odštetu od nevjerojatnih 40 milijardi dolara koju su protiv vlade SAD-a 2001. pokrenula dva bivša logoraša iz Auschwitza.
Američka se vlada optužuje, prema jednoj od točaka tužbe, da je tijekom rata “svojom pasivnošću pripomagala genocidu”. Tužba je, istina, sporna i vjerojatno neprihvatljiva, ali je itekako na mjestu poziv jednog od inicijatora Julija Goldsteina (89) da se, uz pomoć nedavno otkrivenih dokumenata, javno imenuju “američki simpatizeri nacista u visokim krugovima”.
|
Papa o užasima
Papa Benedikt XVI. osudio je “užase i nezapamćenu okrutnost” koncentracijskih logora nacističke Njemačke.
“Oslobođenje Auschwitza i svjedočanstva preživjelih otkrivaju svijetu užas zločina i nečuvene okrutnosti počinjene u logorima smrti iz slijepe rasne i vjerske mržnje”, izjavio je Papa na redovnoj općoj audijenciji.
Apelirao je na čitav svijet da se takve tragedije nikada više ne ponove.
|