Ekoproizvodi i vina
Najveći šušur bio je jučer na središnjem gradskom trgu gdje je bio postavljen štand s autohtonim prehrambenim ekoproizvodima i vinima koje su posjetitelji sajma kušali. Nepca su se sladila sirom Puđa iz Čaporica, plodovima mora i inćunima, fritulama, suhim smokvama, te vinima koje su predstavili trogirski vinari – obitelji Milovac, Duška Geića, Ljube Jelavića, zatim Mila i Milan Nevešćanin iz Gustirne u općini Marina, Tonči Kovač iz Kaštela, Zoran Pantalin iz Zadra i Smiljan Reljić iz Drniša.Bilo je i onih koji su ne samo kušali nego i dobro marendali. Punih usta fritula držeći u ruci čašu Neveščaninova rose vina jedan Trogiranin se pohvalio kako se dobro najeo za cijeli dan. - Još sam probao i sir i mogu ići na kupanje - našalio se. To je laskalo supruzima Nevešćanin koji su pohvalili sajam te kazali kako bi takvih manifestacija trebalo biti više.
- Evo, žena mi je nafrigala fritula i sve su se pojele, a bome i vino je otišlo. Turisti kupuju. Boca babića od 7 dcl je 50 kuna. Nije im to skupo - rekao je Milan.
Bivši šef tajne službe koji se u mirovini bavi vinogradarstvom i vinarstvom na imanju u Drnišu Smiljan Reljić kazao je kako je iznenađen što su ga organizatori sajma pozvali, ali i izuzetno zadovoljan prezentacijom svojih visokokvalitetnih vina. - Ljudima koji se bave vinarstvom u zaleđu jako je važno da vina prezentiraju na jadranskoj obali - rekao je.
I dok je kušače zabavljalo trogirsko kulturno društvo “Kvadrilja” koji su otplesali stare trogirske plesove kvadrilju i šotić te folklorno društvo “Primošten” koji su se predstavili s dva njihova kola te izveli primoštensko vjenčanje, a njihova klapa otpjevala nekoliko pjesama, mi smo se zaputili prema gradskoj rivi na kojoj je sve vrvjelo od ljudi.
Izmiješali su se stranci i domaći, turisti s brodova privezanih na rivi te brojne organizirane turističke grupe koje su vodiči doveli da im pokažu plodove mukotrpnog rada dalmatinskih težaka, kao i rezultate rada hrvatskih obrtnika koji se bave očuvanjem unikatnih tradicionalnih rukotvorina, ručnih radova i suvenira od prirodnih materijala, proizvodnjom pčelarskih proizvoda, maslinova ulja, ljekovitog bilja, ekološki uzgojene zdrave hrane i ostalog.
Uz zidine pokraj južnih gradskih vrata na štandu obrta „Sapunoteka“ iz Šibenika Mirjana Milišić nam je pojasnila kako nude prirodnu ručno rađenu kozmetiku na bazi hladno prešanih ulja i organskih eteričnih ulja, sapune od maslinova ulja, kreme i losione za njegu tijela.
- Nismo u Trogiru prvi put. Sudjelovali smo na svim sajmovima koji su dosada organizirani i u predsezoni i podsezoni. Lijepo nam je ovdje. Organizacija je dobra.I već smo kao domaći. Turisti koji se vraćaju u to vrijeme u Trogir poznaju nas i obavezno nešto kupe - kazala je Mirjana i kao da je dozvala Norvežanku Mette Pedersen koja joj je ushićeno poletjela u zagrljaj.
- Što se događa? – To je gospođa koja je prošle godine kupila kremu od konoplje za njegu oštećene kože na rukama - rekla je Mirjana dok nas je Norvežanka obasula pohvalama za njezine proizvode.
Inćuni razgrabljeni
Slatkokisele ljute papričice punjene filetima slanih inćuna Kaštelanina Živka Dražina nisu mogle proći nezapažene.Rekli su mi da su mi sve inćune na štandu na trgu pojeli. Kako neće kad su odlični. - A di je pepe fiš, to novinarko moraš provati! Ljudi luduju za tim.Tko god prova ti luduje. Samo pitaju daj još, a najviše žene! Aj, molin te provaj - uvjerava nas Živko.
Iva Pešut iz Varaždina pohvalila nam se kako sama dizajnira i tka unikatne torbe na tkalačkom stanu starom 100 godina, a Mirjana Kukrić iz Pirovca kako izrađuje unikatni nakit i uporabne predmete od maslinova drva starog 300 do 400 godina. - Lani i ove godine dobila sam prvu nagradu za umjetnički suvenir - rekla je. Njezine unikate kupuju najviše gosti iz Njemačke i Norveške. - Cijena im je od 50 pa do 2000 kuna, koliko vrijedi jedna zdjela koja čeka kupca - šaljivo će Mirjana.
Gotovo svi prodavači na štandovima kazali su nam da su im kupci najviše turisti, da su zadovoljni sajmom i vjeruju da će i iduće godine doći u Trogir. Trogirska intrada ispunila je svoj cilj, a to je obogatiti turističku podsezonu.