Vinari neće veće poreze: I sunce šteti pa ne branimo sunčanje

Povećanje poreza na alkohol, te zabrana ili ograničavanje oglašavanja i promocije vina, što predlaže Ministarstvo zdravlja, dokrajčit će vinare, koji već sada dišu na škrge. Naša Vlada mora shvatiti da će to, ako prijedlog prođe, biti udar na vinarsko gospodarstvo. To bi bilo isto kao da se ljudima zabrani izlazak na sunce jer bi zbog izlaganja njegovim zrakama mogli dobiti rak kože. Koliki bi to bio udar na turizam? A i tko kaže da je pijenje vina štetnije od izlaganja suncu?

Ističe to Ivica Kovačević, predsjednik Udruženja vinarstva pri HGK-u, navodeći kako se spomenute mjere predlažu u okviru Akcijskog plana za prevenciju i kontrolu kroničnih nezaraznih bolesti 2015. – 2020., koji je Ministarstvo zdravlja uputilo u javnu raspravu. Udruženje će, stoga, u ponedjeljak uputiti svoje protivljenje takvom planu, te ukazati na to da vinarsko gospodarstvo treba poticati, a ne uništavati.

Negativna kampanja

– Samo ako krene negativna javna kampanja, možemo očekivati pad prometa od 20 do 30 posto. Apsurdno je da dobivamo europske poticaje, a naša nas država želi uništiti. Slažemo se da se Akcijski plan usmjeri prema preventivi i edukaciji mladih i starijih o štetnostima prekomjernog pijenja alkohola, ali svi znamo da umjereno konzumiranje vina ima i zdravstvenu dobrobit – poručuje Kovačević.

Uz mjere koje najavljuje naše Ministarstvo zdravlja, vinari bi se mogli naći i na udaru strožih europskih propisa, s obzirom na to da je Europski parlament prije nekoliko dana usvojio rezoluciju o alkoholu koja predlaže detaljnije označavanje alkoholnih pića, uključujući njihove sastojke i prehrambene informacije.

To znači da bi, prema rezoluciji, na svim bocama vina, piva i žestokih pića trebala biti etiketa s informacijom o kalorijskim vrijednostima, te veliko upozorenje o štetnosti alkohola, baš kao što je to sada na cigaretama. Za sada je to samo prijedlog koji nije obvezujući, iako uglavnom Europska komisija prihvati sve što predloži Parlament.

Čaša kao kriška torte

Iz Parlamenta su poručili da im nije cilj uništiti vinare, pivare ili proizvođače boca, nego zaštititi najranjiviju skupinu, a to su maloljetnici, trudnice i vozači. Takva upozorenja na bocama već postoje u SAD-u, ali za sada ih nema ni u jednoj europskoj državi. Vinar Kovačević kaže nam kako, na razini udruženja, još nisu detaljnije raspravljali o toj rezoluciji, s obzirom na to da se radi tek o prijedlogu.

– Ne znamo ni kako bi ta etiketa na bocama izgledala, pa nemamo još dovoljno argumenata za raspravu o tome što bi to nas značilo. No, ako taj prijedlog Komisija “ozakoni”, mi ćemo morati poštovati nova pravila. Sada nam je znatno veći problem to što sprema naša Vlada i što ne smijemo dopustiti – naglašava Kovačević.

Da se vratimo kalorijama – britanska parlamentarka Glenis Willmott, koja se uporno zalaže za takvo etiketiranje boca, poručuje kako potrošači moraju dobiti potrebne informacije.

– Ljudi imaju pravo znati da čaša vina ima isti broj kalorija kao i kriška torte, te da konzumacija vina u trudnoći može naštetiti djetetu – istaknula je britanska parlamentarka.

Njezina je inicijativa naišla na burne reakcije parlamentaraca, posebno iz zemalja koje su veliki proizvođači vina, poput Italije, Francuske i Španjolske, pa je u Parlamentu stvorena podjela na sjever i jug, s obzirom na to da je na europskom jugu vino tradicija, dok istraživanja pokazuju kako se na sjeveru alkohol koristi ciljano za opijanje.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svaki stanovnik Hrvatske godišnje u prosjeku popije 12,2 litre alkohola, što nas svrstava u vrh srednje Europe, što je i bila vodilja Ministarstva zdravlja da krene u borbu protiv alkohola i alkoholizma. Ali ne preko leđa vinara, poručuje Kovačević.

Divna Zenić Rak
snimio Tom Dubravec / CROPIX

Restrikcije Evo što predlaže Ministarstvo zdravlja: – veći porezi na alkohol – zabrana prodaje ispod cijene i/ili popust na količinu – ograničeno ili zabranjeno oglašavanje i promocija piva i vina u medijima (TV, radio, tiskani mediji, kino, plakati, prodajna mjesta, internet…) – sustav za nadzor oglašavanja svih proizvoda koji sadrže alkohol.

Kalorije 170 kcal - krigla piva 150 kcal - boca standardnog piva 150 kcal - limenka piva 100 kcal - limenka light piva 75 kcal - mala čaša crnog vina (50 ml) 50 kcal - mala čaša bijelog vina (50 ml) 95 kcal - čaša vina porto (60 ml) 80 kcal - šampanjac (125 ml) 55 kcal - konjak, viski, votka (25 ml)

Manje infarkta, ali više ciroze Prof. dr. Izet Hozo, šef Katedre za kliničku propedeutiku splitskog Medicinskog fakulteta, potvrđuje da jedna do dvije čaše bijelog ili crnog vina nije štetna jer osoba sa zdravom jetrom to bez problema može preraditi. Problem je što se ljudi često ne znaju zaustaviti. Hozo podsjeća i na poznati francuski paradoks, prema kojem su prijašnjih godina, zbog velike konzumacije vina, Francuzi imali najmanju smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, ali najveću od ciroze jetre. Zbog toga su reagirale francuske zdravstvene vlasti, pa su smanjivanjem količina alkohola po stanovniku snizili i smrtnost od bolesti jetre. – Zna se da je alkohol direktno štetan za jetru, a u istraživanjima smo potvrdili i kako će se kod osobe koja počne piti s 18 ili 20 godina litru do litru i pol vina dnevno, s 50 godina razviti ciroza jetre – ističe prof. dr. Hozo, napominjući kako, jednako kao što jetra može preraditi male količine alkohola, tako i organizam može podnijeti kalorije od jedne ili dvije čaše vina, dok kalorije iz jakih pića s minimalno 50 posto alkohola nisu dobrodošle.