Radmila Kuvač iz Radonića: Mom Ivanu draže su crne koke hrvatice

Na nedavno održanoj drugoj državnoj izložbi izvornih pasmina peradi u Republici Hrvatskoj, u Klanjcu (Krapinsko-zagorska županija), Radmila Kuvač iz Radonića ‘okitila’ se diplomom za prvonagrađenu kolekciju kokoši hrvatice – crni soj.

Na natjecanje je išla s dvije kolekcije, koju čine dvije kokoši i pijetao, i s jednom osvojila prvo mjesto u konkurenciji desetak kolekcija iz cijele Hrvatske. Uzgojem koka izvorne hrvatske pasmine, koja postaje sve popularnija, Radmila se počela baviti prije dvije godine, nakon što je u jednoj televizijskoj emisiji vidjela reportažu o njima i njihovu uzgoju.

Prsten i matični broj

Ivan hrani svoje crne ljubimice

- Oduševile su me i po prvi crveni soj koki otišli smo u Glinu. Htjela sam uzgajati nešto što je autohtono, što je nekad na našim prostorima živjelo i tako sam se uključila u akciju revitalizacije uzgoja koka hrvatica, koje resorno ministarstvo sada želi zaštititi. One nisu zahtjevne, žive vani, divlje su, njihovo meso je žilavo ali kvalitetno, a pivci su specijalitet ispod peke.

Suprug Ivan je predložio da nabavimo i crni soj, jer su mu one ljepše. Kupila sam jaja i 6. lipnja su se izlegli crni pilići, izrasle koke i pijetlovi i upravo s njima smo išli na državnu izložbu. Naravno da nam je pobjeda draga, ali i sam odlazak u Klanjec bogato je iskustvo i zbog edukacije koju smo imali, te razmjene iskustava i novih poznanstava - kaže Radmila.

Sada ima dva jata, crveno i crno, te dvadesetak pijetlova. Uzgaja ih prema propisanim standardima, pod nadzorom su veterinarske službe i Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) čiji djelatnici provode odabir matičnih životinja u dobi od najmanje 18 tjedana, a sve rasplodne muške i ženske životinje obilježavaju trajnim nožnim prstenom s utisnutim matičnim brojem.

Prema standardima Ministarstva poljoprivrede jato mora imati deset koka i pijetla, minimalno stotinu kvadrata otvorenog prostora ograđenog ogradom visine 180 centimetara, tako da niti jedan drugi soj ne može poremetiti izvornost jata.

I jedno pero je problem

Radmila s pijetlom šampionom s prvenstva Hrvatske

- Jako je teško uzgojiti čisti soj. Od prvih trideset crvenih koka meni je u selekciju ušlo samo šest, jer se još moraju pročistiti. Kod crnog jata koke su u većini čiste, ali je jako teško dobiti pijetla koji odgovara standardima. Njegovo perje mora biti crne boje, s preljevom zelene. Imamo dvadesetak crnih pijetlova, a samo je pet čiste pasmine. Na primjer, u selekciju ne mogu ući ako imaju samo jedno smeđe ili bijelo pero, žute ili bijele noge umjesto sivih nogu, govori Radmila.

Da zanimanje za uzgojem koka hrvatica postoji u Dalmaciji, potvrđuje podatak da Radmila ima ‘listu čekanja’. U njezin inkubator stane 185 jaja, a dva su već rezervirana.

- Postoji zanimanje naših ljudi u županiji ali i šire, od Splita do Stankovaca. Jednostavno ih je držati, žive na otvorenom, hrane se travom, te mješavinom kukuruza i ječma, otporne su na zimu i vrućinu, na bolesti i zaista su jedna vrlo zahvalna vrsta - govori Radmila.

Namjera joj je ići do četiri jata u selekciji, što je četrdeset koka i četiri pijetla, prodavati jaja i piliće, te meso životinja koje nisu u selekciji.

Katarina Rudan
Snimila Nikolina Vuković Stipaničev/CROPIX

Ima i zečeva, trešanja... Cijeli radni vijek Radmila je provela na knjigovodstvenim poslovima, dosta joj je bilo knjiga i računa, a kako voli prirodu, zemlju, biljke i životinje, među prvima u selu registrirala je Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG). Uz nju, na imanju radi suprug Ivan, a pomažu i sinovi Tomislav i Predrag. Ivan brine o dvadesetak stabala trešanja starinske sorte sladun, čije plodove Radmila prodaje na šibenskoj tržnici, dok Tomislav ima registriran svoj OPG i bavi se uzgojem zečeva za potrebe lovačkih društava.