Pred više od tisuću vjernika okupljenih u jedinstvenom svetištu sagrađenom pod mosorskom stijenom fra Logara je s dosta gorčine govorio o zanemarivanju Leopolda Mandića ustvrdivši kako je u Hrvatskoj tek Alojzije Stepinac, nekoliko godina poslije svečeve smrti, ukazao na značaj njegova lika i djela.
- Da se nas Hrvate pitalo, nikad se za Leopolda ne bi znalo. Čudan smo mi i škrt narod - istaknuo je fra Ante Logara, dodavši kako je Leopold, koji je kao kapucin djelovao u Padovi, bio proganjan i od strane talijanskih vlasti koje mu nisu mogle oprostiti što se nije želio odreći hrvatstva i prihvatiti talijansko državljanstvo. Za osvetu, bio mu je zabranjen povratak u domovinu.
- Narod mu je hrlio na ispovijed, tražili su samo njega, a tadašnji crkveni i svjetovni velikodostojnici nisu mogli shvatiti kako je moguće da kapucin koji zbog govorne mane nije održao niti jednu jedinu propovijed privlači tolike mase. On se, međutim, nije na to obazirao, volio je ljude, a ljudi su voljeli njega. Ipak, do kraja života nosio je breme rada u tuđini - zaključio je provincijal Logara.
Leopold Bogdan Mandić rođen je 12. svibnja 1866. godine u Herceg Novom, umro je 30. srpnja 1942. u Padovi, a svecem ga je, 16. listopada 1983. godine, proglasio papa Ivan Pavao II.