Prva asocijacija kada se spomene drniški kraj jest pršut i dobro vino. No, Drniš i njegova okolica mnogo su više od toga. Svako je selo svojevrsni cvijet Zagore i svako je zanimljivo na svoj način.
Baš tako, “Cvjetovi Zagore”, nazvaše zato svoj projekt trećaši drniške Srednje škole Ivana Meštrovića i njihova voditeljica Martina Jerković. Nazvaše i osmisliše, a onda i osvojiše od Ministarstva turizma petnaest tisuća kuna. Nije mnogo, ali ih veseli što je čelno tijelo tog upravnog resora prepoznalo projekt kao jedan od dvadeset i dva koja zaslužuju poticaj iz državnog proračuna za “promociju i jačanje kompetencija strukovnih zanimanja za turizam”.Desetero budućih ekonomista koji su nas sa svojom mentoricom dočekali u školi, odlučno je, uz ostale nastavne obveze, prionuti pravom znanstvenom istraživanju. Razvoj svoga grada i njegove okolice, aktiviranje neiskorištenih turističkih kapaciteta i privlačenje pažnje potencijalnih posjetitelja osnovni su ciljevi projekta, referiraju nam “kao veliki” Zrinka Škiljo, Martina Blažević, Viktor Ivan Goreta, Petra Kulušić, Mateo Galić, Bruno Mihaljević, Lucija Barišić, Maja Ercegovac, Antonija Vukušić i Antonija Jukica. Nisu baš svi iz Drniša. U njihovu razredu ravnopravno su zastupljene i Čavoglave, Parčić, Ružić, Miljevci, Badanj...
A tko će bolje i temeljitije, s više ljubavi i poštovanja prema tradiciji ukazati na turistički potencijal nekog mjesta od onoga tko je rođen u njemu?!
– I sami smo spremni naučiti još i više o dijelovima naše Zagore koji su zaboravljeni ili nedovoljno iskorišteni. Ako se pravilno predstave, moglo bi se puno toga učiniti... Recimo, imamo Ivana Mlađu Tomića koji izrađuje suske (nešto slično bukari – op. a.), a nema ni jedne turističke brošure u kojoj je predstavljen... To je jedan primjer. A koliko je takvih ljudi... – kažu nam Viktor Ivan Goreta i Bruno Mihaljević.
Djevojke se, pak, slažu da je projekt prigoda za detaljniji pristup objedinjavanju podataka o bogatstvima Zagore. Za početak će, najavljuju, posjetiti obiteljska poljoprivredna gospodarstva, mauzolej Ivana Meštrovića u obližnjim Otavicama, Planinarski dom na Promini, biciklističke staze u okolici, izvor Čikole, Burnum, ostatke turske Gradine... Konzultirat će i zaposlenike NP-a Krka, Planinarskog društva Promina, Glazbene škole Krste Odaka, TZ-a Drniš, Organizacije za građanske inicijative OGI, turističko-ugostiteljskih objekata, Gradskog muzeja Drniš...
– Olakotna okolnost je što gotovo svako mjesto u okolici ima svog učenika zastupnika koji će se usredotočiti na vlastiti kraj i njegove turističke mogućnosti. Otegotna je činjenica što će se gotovo sve zajedničke aktivnosti, od posjeta različitim institucijama do radioničkih programa, odvijati kroz jutro, a s nastave se ne smije izostati – veli mentorica Jerković.
Dobro su joj, dodaje, poznate sposobnosti njezinih učenika, ali i to da neki od njih u svojim domovima često nemaju ni internetske veze, pa je i poslati e-mail pravo umijeće. Oni iz udaljenijih sela, k tome, za bilo koji angažman trebaju moliti roditelje da ih odvezu.
– Živjeti u Zagori znači da nemate na raspolaganju mnoge gradske sadržaje, pa će rezultati ovog projekta podrazumijevati puno veći veći trud i rad nego u slučaju učenika iz velikih urbanih sredina. Nakon što početkom lipnja održimo javnu prezentaciju “Cvjetova Zagore”, očekujemo da se naša saznanja turistički valoriziraju u turističkim prospektima ili na web-stranicama i da budu putokaz kvalitetnijem povezivanju javnog i privatnog sektora. Sve imamo, od prirodnih potencijala do ljudi, ali je dojam da institucije nisu povezane...
Eh, kad bismo u drniški kraj uspjeli privući makar jedan posto gostiju NP-a Krka, postigli bismo puno... Učenici su motivirani, a na mladima će već sutra ostati naša Zagora – zaključuje voditeljica trećeg razreda ekonomista drniške Srednje škole Ivana Meštrovića.