Hvarani: Divlje svinje pobraše nam grožđe, a mi im ništa ne smijemo!

Divlje svinje (lat. Sus scrofa) definitivno su štetočine jer vrlo često čine velike štete hvarskim težacima. Sada pred jematvu naročito uništavaju vinograde, a nisu pošteđene ni druge kulture, tako da je grupa vinara i nezadovoljnih lovaca Lovačke udruge otoka Hvara uputila prosvjedno pismo Ministarstvu poljoprivrede RH, Hrvatskom lovačkom savezu i Splitsko-dalmatinskoj županiji kojim traže definitivno ukidanje lovostaja na crnu divljač na škoju.

“Temeljem pritužbi stanovnika s cijelog područja otoka Hvara, molimo za ukidanje lovostaja na divlje svinje, a koji je na snazi sukladno odluci lokalne lovačke udruge. Naime, zbog brojnosti populacije te divljači na našem otoku, nerijetko se događaju prometne nesreće i štete na automobilima, a one svakodnevno nanose i štete na nasadima maslina. Posebice velike štete nastaju na vinogradima, na kojima uništavaju cjelogodišnje urode, te prave nepopravljivu štetu samim nasadima”, stoji u pismu.

Adresanti su o ovim problemima još 20. svibnja pismeno obavijestili i Općinu Jelsa, te opravdano očekuju da se to raspravi na koordinaciji gradonačelnika i općinskih načelnika s otoka Hvara, da se upriliči sastanak s čelnicima Lovačke udruge, pokrenu inicijative za promjenu sadašnje legislative, što je na strani onih koji čine štete itd. Također predlažu da se odobri cijelogodišnji lov na divlje svinje i vjeruju da će mjerodavni to prihvatiti, a što se tiče ovogodišnjih šteta, one su tolike da su prisiljeni pokrenuti sudske postupke, tj. utužiti hvarsku lovačku udrugu i zatražiti primjerenu i zakonski opravdanu naknadu.

Nadoknada štete

– Vlasnik sam ovećeg vinograda na području grada Hvara (Vira) što je ograđen žicom, ali divlje svinje su razbile ogradu na četiri mjesta te mi pričinile ukupnu štetu veću od 10 tisuća kuna. Angažirao sam sudskog vještaka i definitivno idem u postupak nadoknade štete. Mislim da je problem u jednoj interesnoj frakciji iz Lovačke udruge koja dobro živi od lova na divlje svinje, međutim, potrebno je omogućiti permanentan lov na tu alohtonu vrstu divljači i jednostavno je iskorijeniti na škoju – govori mr. Andro Tomić, naš poznati vinar iz Jelse.

Ogorčen je što je od Poljičana čuo kako su ove godine očekivali urod od oko dva vagona grožđa, a da su im divlje svinje “pobrale” čak polovinu.

Ruše suhozide i gomile

Žale se ljudi i sa središnjeg dijela škoja. Jakovu Plenkoviću Didetu i Jakovu Milatiću Šišiću iz Svirača uništile su više od 200 batata i vinograde na hvarskom Vorhu, tako da im je pričinjena šteta od gotovo pet tisuća kuna.

Međutim, svi su oni ogorčeni na lovce i zbog toga što je prirodna ravnoteža na otoku znatno poremećena, ne samo u pogledu brojnosti divljih svinja koje, usputno rečeno, enormno razvaljuju suhozide i gomile, dok država istodobno subvencionira njihovu obnovu, nego i zbog prepolovljene populacije mungosa, zbog čega škojari sve češće zatječu zmije (nerijetko i ljutice) u svojim dvorištima, pa čak i u neposrednoj blizini nekih hotela.

Mirko Crnčević

Dvije kašete od 1800 loza Situacija je katastrofalna i na istočnom dijelu otoka Hvara, meni su divlje svinje na četiri odvojene lokacije u Gdinju uništile 10 do 11 kvintala grožđa. Imam starije vinograde, gotovo 1800 loza, a našao sam tek dvije kašete grožđa. Žale se i ostali mještani, nezadovoljni su što pravo na naknadu štete imaju samo oni čiji su vinogradi ograđeni. To je zasigurno demotivirajuće za prijavljivanje šteta, pa stoga u Lovačkoj udrugi i tvrde da u pravilu godišnje evidentiraju mali broj šteta. Međutim, bilo bi dobro kad bi barem razmislili da ljudima plate žičane ograde, pokazali bi time da ne misle samo na sebe i da imaju barem mrvu razumijevanja za mukotrpni život naših težaka – rekao je Antun Trbuhovićiz Gdinja.