Split je prvi grad na hrvatskoj obali koji je imao javni akvarij. Mnogi Splićani još pamte da su kao djeca u Institutu na punti Marjana gledali svijet podmorja kroz stakla bazena.
Godišnje je akvarij posjećivalo 30 do 40 tisuća građana, đaka i turista. A 1960. godine u prvih devet mjeseci akvariji je pohodilo čak 56.000 osoba. Akvarij je zatvoren 1986. zbog higijensko-sanitarnih razloga. Na njegovo mjesto došlo je mrestilište, a stručnjaci Instituta za oceanografiju i ribarstvo zaključili su da novi akvarij treba sagraditi bliže centru grada, kako bi mogao bolje zarađivati te se samofinancirati.
Škarićevo vrijeme
 |
| Prostor koji je građen za budući akvarij na Bačvicama
Ante Čizmić / CROPIX |
No, prošle su već 24 godine, a od akvarija još ništa. Dapače, veliko je pitanje hoće li se uopće dogoditi u prostoru od 2500 četvornih metara, predviđenom za akvarij, u sklopu zgrade na Bačvicama, koja je 1998. sagrađena na mjestu bivšeg zdanja kupališta.
- Najintenzivnije se o akvariju razmišljalo krajem devedesetih godina prošlog stoljeća, dok je gradonačelnik bio
Ivica Škarić. U to je vrijeme i Ministarstvo znanosti, na čelu s ministrom
Ivicom Kostovićem veoma podržavalo tu ideju, odnosno bilo je spremno sudjelovati u projektu novog akvarija. Ali, onda je s promjenom gradskih vlasti ideja o akvariju na Bačvicama sve više padala u zaborav - prisjeća se dr.
Ivona Marasović, ravnateljica Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
- Mislim da je žalosno da grad Split, koji je imao jedan od prvih akvarija, danas uopće nema akvarij, a istodobno akvarije otvaraju mnogi gradovi u unutrašnjosti. Institut je i izradio elaborat za novi akvarij u kojem su dane osnovne postavke kako bi bazeni tematski trebali biti koncipirani, te prijedlozi kako bi se mogao osmisliti prostor, suvenirnica, knjižara, filmovi...
Osim toga, Institut posjeduje eksperimentalni akvarij, koji bi mogao poslužiti za akomodaciju životinja na akvarijske uvjete prije negoli ih se unese u izložbene akvarijske bazene. Moguće da bi partnerstvo Grada i privatnih poduzetnika moglo pokrenuti stvar s mrtve točke. Ali, ne znam da li u današnjim teškim vremenima nedostaje općeg senzibiliteta za ova pitanja ili ljudi koji bi se angažirali na ovoj problematici - pita se ravnateljica Instituta.
Stara incicijativa
Jedan od onih koji su se angažirali oko novog akvarija jest Stjepan Jukić Peladić, znanstveni savjetnik Instituta, u mirovini, i dopredsjednik Ekološkog društva “Picigin -Bačvice“.
On je prije gotovo 20 godina pokrenuo inicijativu da se ovdje smjesti akvarij, a u siječnju ove godine je napravio, po narudžbi Ede Unkovića, direktora tvrtke “Bačvice-Plaža“, Prijedlog polivaletnog gradskog akvarija. No, to još ne znači da su se stvari maknule s mrtve točke.
- Otkad je dobio materijale, gospodin Unković se nije javio. Smatram da je Institut za oceanografiju i ribarstvo trebao više upirati. Ali, heroji su se umorili - dodaje ironično Jukić-Peladić i napominje kako nije upoznat s projektom Instituta za akvarij, koji je vidjelo vrlo malo ljudi.
 |
| U nesuđenom akvariju na Bačvicama gostuju umjetnici
|
- Projekt koji predlažem uključio bi, osim akvarija, i malakološku zbirku Bakotić te makete brodova. Bilo bi dobro da nam bivši predsjednik Stjepan Mesić donira svoje, a ne da mu kupe prašinu u novom uredu. Dubrovački akvarij, u čiju inicijtivu sam također bio uključen, zarađuje oko 100.000 kuna godišnje i najposjećeniji je nakon tamošnjih zidina. U splitski akvarij trebalo bi uložiti oko dva milijuna kuna. Pomogla bi nekakva javno-privatna inicijativa, ali se Grad mora na nju odlučiti - smatra Jukić Peladić, koji procjenjuje da bi akvarij na Bačvicama mogao godišnje imati oko 200.000 tisuća posjetitelja.