 |
| DUJE KLARIĆ/CROPIX |
| Mjerenjima je utvrđeno da je maksimum zagađenja svjetlom na području Splita 3, odakle se radijalno širi na ostala područja grada, pa je tako najpovoljnija situacija na Marjanu |
| piše franka babić |
Ako ste se zapitali gdje je nestalo zvjezdano nebo nad Splitom, odgovor vam daje mapa svjetlosnog zagađenja grada, koja je izrađena na incijativu Fizikalnog društva Split, uz financijsku potporu Zaklade “Kajo Dadić”.
Rezultate tromjesečnog terenskog rada i obrade podataka predstavio nam je Toni Đogaš, voditelj astronomske sekcije pri FDS-u i student druge godine fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Mjerenjima je utvrđeno da je maksimum zagađenja svjetlom na području Splita 3, odakle se radijalno širi na ostala područja grada pa je tako najpovoljnija situacija na Marjanu.
Najgore po južini
- Split 3 je najpogođeniji, jer se nalazi u središtu, gdje je uz utjecaj svjetlosti samog centra prisutan i utjecaj rubnih dijelova koji se reflektira – pojasnio je Đogaš, dodavši da relativna mjerenja pokazuju da je u centru onečišćenja jačina svjetlosti jednaka onoj koju daje jedan i pol puni mjesec, a na rubovima se te vrijednosti kreću od pola do jedan puni mjesec. Istraživanje je provedeno u najpovoljnijim vremenskim uvjetima, poslije bure i bez punog mjeseca, za vrijeme juga vrijednosti mogu porasti za šest do sedam puta.
Svjetlosno zagađenje ima nepovoljne posljedice ne samo na vidljivost zvijezda na nebu, nego i životne cikluse cjelokupnog biljnog i životinjskog svijeta. Primjerice, noćni nebeski fon je toliko osvijetljen da su poremećene cikličke izmjene dana i noći, potrebne za normalno funkcioniranje životinja, što se očituje na orijentaciju, razmnožavanje i komunikaciju.
- I čovjek je pogođen svjetlosnim onečišćenjem, jer izloženost velikome svjetlu može dovesti do poremećaja izlučivanja hormona melatonina, nužnog za održavanje dnevnog ritma, a koji je i antioksidans.
On se luči po noći, odnosno mraku, dok čovjek spava pa ako se spava na osvijetljenu mjestu, osim umora, istraživanja su pokazala da manjak ovog hormona može dovesti do pojave raka na dojci ili prostati – kazao je Đogaš.
Ustvrdio je da bi „standardnu“ rasvjetu u Splitu trebalo zamijeniti ekološkom, koja neće „rasipati“ svjetlost, jer je u čitavom gradu samo 10 posto rasvjetnih tijela koja ne proizvode svjetlosno zagađenje.
Procjenjuje se da bi zamjena mogla koštati od 20 do 30 milijuna kuna, no zbog uštede energije projekt bi se mogao isplatiti već za četiri do pet godina. U planu je izrada mape čitave Županije splitsko-dalmatinske, za što je potrebno iznaći novac.
 |
| Toni Đogaš, voditelj astronomske sekcije pri FDS-u i student druge godine fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu /ANTE ČIZMIĆ / CROPIX |
Svića triba imat kapu
Svjetlosnim onečišćenjem nazivamo svaku nepotrebnu i nekorisnu emisiju svjetlosti u prostor izvan zone koju je potrebno osvijetliti. Ekološka rasvjetna tijela imaju „kapu“ te vodoravno i ravno staklo, zbog čega osvjetljavaju samo potrebnu površinu.
|