Slobodna Dalmacija

Split

15.04.2008. | 09:48

Splitski škver i Nijemci gradili bi za HRM i Obalnu stražu

BSO i njemački ‘Thyssen Krupp’, najveća europska korporacija za gradnju ratnih brodova i podmornica, potpisali su pismo namjere i otvorili mogućnost gradnje za HRM i Obalnu stražu

Duje Klarić / CROPIX
Potpisanim Pismom namjere počela je suradnja između Brodarskog instituta iz Zagreba, “Brodosplitova” Brodogradilišta specijalnih objekata te njemačke korporacije “Thyssen Krupp Marine Systems” iz Hamburga koja stoji na vrhu specijalne brodogradnje i brodske elektroničke opreme u Europi.

Potpisanim dokumentom širom se otvaraju vrata mogućnosti suradnje “Thyssen Kruppa” i splitskog brodogradilišta na projektu gradnje novih plovila za Hrvatsku ratnu mornaricu i Obalnu stražu. Damir Arapović, direktor BSO-a i član Uprave “Brodosplita”, potvrdio nam je mogućnost suradnje koja bi BSO-u donijela novo razdoblje tehnološkog razvoja.

Moderna flota

- “Thyssen Krupp Marine System”, kao najveća europska korporacija za gradnju ratnih brodova i podmornica, prepoznala je razdoblje u kojem će Hrvatska ratna mornarica modernizirati svoju flotu. Ne samo to, prepoznata je i kvaliteta te resursi kojima raspolaže BSO. Ideja je da mi gradimo brodove, na kojima bi “Thyssen Krupp” ugradio svoju sofisticiranu elektroničku opremu. Eventualna suradnja podrazumijevala bi prijenos i usvajanje njemačkog “know-howa” u gradnji složenih plovila i logističku podršku u održavanju brodova naše ratne mornarice i Obalne straže – pojasnio nam je prvi čovjek BSO-a.

Arapović je dodao kako postoji obostrani interes Splićana i Nijemaca za zajednički nastup prema trećim tržištima ratnih brodova. BSO raspolaže unutrašnjim navozom dužine 65 metara, te vanjskim na kojem se mogu graditi ratni brodovi do 120 metara dužine.

Doznajemo kako su čelni ljudi “Thyssen Kruppa Marine Systema” ozbiljno zainteresirani za blisku suradnju na svim razinama, koja bi podrazumijevala razmjenu i obuku inženjera, razmjenu iskustava iz područja pomorskih tehnologija, vođenja vojnih operacija na moru, kao i primjenu nekih prokušanih njemačkih “recepata” u djelovanju snaga Obalne straže.

Pišite uredniku

Pošaljite link

Komentari

Komentar od: brodar111 @ 3. srpanj 2008 8:47
najbolje da nam nijemci sve projektiraju. a u hrvatskoj to može brat bratu dvi tri firme kvalitetno napravit + svi škverovi naravno. ali dajmo nijemcu dan nam projektira a mi ćemo sastavljat kao i do sada
Komentar od: rooney @ 16. travanj 2008 13:21
BSO raspolaže samo sa jednim navozom koji je zatvorenog tipa , pa neznam dali to " svojataju " famozni ČETVRTI navoz za kojeg čujem da je predviđen za rušenje skupa sa trećim ,a sve toskupa u sklopu novog restruktuiranja Brodogradilišta Split ...
Komentar od: Radikal @ 15. travanj 2008 13:58
Admine smanji mogućnost komentiranja na 5-6 redova jer će ovaj glasmora uskoro objaviti bibliju na kineskom.
Komentar od: GLASMORA @ 15. travanj 2008 10:09
Izvadak iz knjige GLASMORA

Jeste li čuli za Antu Kelavu? Vjerojatno niste, nisam ni ja, do nedavno. Gospodin inženjer, Ante Kelava, je inovator. Izlagao je razne svoje inovacije na svjetskim sajmovima inovacija "Inpex" u Pittsburghu, "Iena" u Nurnbergu, "Eureka" u Brusselsu i sajmu inovacija u Genevi. Ukupno je nagrađen sa dvije zlatne, tri srebrne i dvije brončane medalje. Evo objašnjenja jedne njegove inovacije koja se može primijeniti u pomorstvu:

Trenutno u svijetu još uvijek plovi mnogo tankera s jednostrukom oplatom. Double hulled tankeri također nisu u potpunosti sigurni od havarija izazvanih nasukavanjem ili sudarom. Prilikom nasukavanja ili sudara tankera, kada dolazi do probijanja oplate dna ili tanka, dolazi do istjecanja tekućine koja se prevozi, a brzina istjecanja tekućine ovisi o veličini oštećenja. Postupkom kružnog ciklusa vode sprječava se istjecanje najvećeg dijela tekućine opasne za okoliš. Kada dođe do havarije određenog tanka i istjecanja dijela tereta, primjerice 1/10 ili manje količine, sisaljkama se crpi voda iz okoline, koja se sustavom postojećeg cjevovoda usmjerava u oštećeni tank, gdje se voda zbog svojstva veće gustoće od tekućine tereta zadržava na dnu, a tekućina (nafta, naftni derivati, itd.) se podiže. Količina vode koja se cjevovodom usmjerava na dno tanka mora u početku biti veća od količine tekućine koja istječe na mjestu oštećenja, a kada se razina tereta podigne na optimalnu razinu koja omogućava odvijanje kružnog ciklusa dovođenja i istjecanja vode (optimalna razina se može postići za desetak minuta), prelazi se na održavanje iste razine do postizanja trajnog rješenja, tj. do pretakanja tereta u drugi tank ili na drugi brod. Također, primjenom ovog postupka nakon odsukavanja tanker može nastaviti s plovidbom bez opasnosti da se nafta ili naftne prerađevine izliju iz oštećenog tanka. Razinu od površine tereta do vrha tanka (ullage) potrebito je učestalo mjeriti elektromagnetnim valovima ili drugim načinom, uz inertiranje tanka odgovarajućim inertnim plinom, kako ne bi došlo do eksplozije.

Prednosti postupka kružnog ciklusa vode kod havarija tankera su sljedeće:
- povećana sigurnost posade
- povećana sigurnost od potonuća tankera
- oko 90 % manje zagađivanje okoliša
- oko 90 % uštede u nafti koja ostaje neizlivena
- velike uštede za osiguravajuće društvo
- postupak je jednostavan i ne zahtjeva nikakva nova ulaganja
- mogućnost održavanja postupka neograničeno vrijeme
- mogućnost nastavka plovidbe nakon odsukavanja s teretom u oštećenom tanku bez
opasnosti od izlijevanja.

Za ovu inovaciju, ZAŠTITA OKOLIŠA KRUŽNIM CIKLUSOM VODE KOD HAVARIJA TANKERA, gospodin inženjer Kelava je 2005. na INPEX (Pittsburgh – PA) u SAD dobio Silver Medal Award of Merit. Inovaciju je patentirao, što znači: da se radi o novosti, da je načinjen inventivni korak i da je inovacija industrijski primjenjiva .

Također treba spomenuti da je za tu inovaciju bio nominiran u Londonu za Lloyd's List Award 2007, ali nije uspio ući u finale, jer pored nominiranih kao što su Wallenius Wilhelmsen, nije se moglo više ni očekivati. Naime, za uspjeh morate imati iza sebe barem podršku Ministarstva, a svakako da je kapital moćne kompanije vrlo značajan.

Volio bih da kod nas postoji grupa uglednih stručnjaka iz područja pomorstva (kapetan, upravitelj stroja, brodograditelj, strojar, elektroničar, itd.) pri jednom od Ministarstava, koja bi ocjenjivala ideje naših uspješnih inovatora u pomorstvu. Sve ono što bi zaista vrijedilo, predložilo bi se Ministarstvu, koje bi izvijestilo Vladu, a koja bi u interesu razvoja Hrvatske takve ideje/projekte podržala. Ističem ponovo, prosječne ideje nam nisu potrebne. Ako je ovo prava ideja, a čini se da bi mogla biti (volio bih da moje mišljenje potvrde ili ospore inženjeri brodogradnje i strojarstva), treba je podržati i investirati u nju. Neke ideje možda mogu biti skupe, ali isto tako mogu biti vrlo isplative, stoga financijska podrška Vlade je uvijek presudna. Umjesto da se iz svake godine u godinu podmiruju dugovi brodogradnje, omogućimo istoj razvoj, na način da se taj novac namijenjen podmirenju dugova brodogradnje uloži u vrsne ideje koje će oporaviti brodogradnju.

Isticanje pojedinaca boljih od sebe i najboljih ideja smatram pravim putem kojim bi Hrvatska trebala ići. To je siguran uspjeh, uspjeh sličan onome koji je postigla Finska. Vrijeme je da drugi kupuju naše izvorne proizvode. Mi smo se već nakupovali tuđih.

Upamtimo: Sve što vrijedi, ako nećemo mi, hoće netko drugi!

Dr.sc. Ivica Tijardović
petak, 19.03.2010.

Anketa

Jedete li manje ribe / morskih proizvoda zbog krize:






Pošalji Rezultati

Europa digital mreža: Autoklub | Cafe.hr | Cosmopolitan | CroChef | Dubrovački vjesnik | GameLand | Globus | Gloria | Gloria Shop | Gorila | Igralica | Jutarnji list | Jutarnji klub | Jutarnji nekretnine | Lektire | MojFaks | Otvoreno more | Reci.hr | Slobodna Dalmacija | Sportske novosti | Svimi.hr | Šibenski list | Studentski oglasnik | Teen | Teen385 | Vaumijau Vita | WAZ: Der Westen |