Dalmovnica: Jematva koju su razvodnile kiše

Među dalmatinskim težacima, osobito vinogradarima – a takvih je najviše, jer se malo tko od onih koji su jeli kruha od motike nije bavio lozama i vinom – oduvijek se govorilo da nema i ne može biti veće nevolje od krupe za jematvu. Ma đavla ne može. Ova godina u kojoj se još koprcamo, metiljava i sva nikakva, u kojoj se urušilo ili je barem naciklo skoro sve po čemu se Dalmacija prepoznaje i od čega živi, od masline do turističkoga inkasa, petala je roge vinogradarima i vinarima – ne samo njima nego, nažalost, i drugima, ali ova će Dalmovnica biti, ne bez razloga, posvećena križu na njihovim leđima – pokazujući da od jednog zla ima i gore. Ono kad se nevolje udruže i kad vinograde osim jebene krupe napadne i biblijski potop, peronospora, lug, pepelnica, trulež, vitar, manjak sunca, višak vlage, a sve to nije ni pola mise – vele ljudi “od loze i vina” – o onome što nas je zadesilo ove godine Gospodnje.

Jer, objasnit će vam, poštene berbe ove godine nije ni bilo, a ono što se ipak moralo nazvati tim imenom prošlo je bez šušta i gušta, bez tradicionalnog veselja u vinogradu i konobi, čak i bez inače neizostavnih medijskih zapisa i reportaža iz kojih se, pod visokim pokroviteljstvom boga Bahusa, cijedi mlado vino i dobro raspoloženje. Berbu je, uglavnom, potkopala i dotukla meteorološki očajna godina – mjesecima je lilo kao iz kabla, nakon svakog prolaska ciklone preko dalmatinskog neba moralo se opet i opet i opet prskati ugrožene trsove ne bi li se kako-tako suzbilo boleštine i zaraze; sunce gotovo da i nije upeklo kako Bog zapovida, pa su sladori bili slabi, a mlada loza nije uspjela dati gotovo ništa od sebe – no i tu su kataklizmu vinari i vinogradari dočekali već prilično načeti drugim problemima, koji su se gomilali godinama.

Vrlo loša “sezona” je, drugim riječima, bila samo demejana koja je prelila badanj: smanjenje potrošnje vina i “kriza punih bačava”, izmjena strukture potrošnje (raste prodaja lošijih vina, niže cijene), zabrana izvoza otvorenih kvalitetnih vina, nova financijska i administrativna opterećenja, nepotpuna pripremljenost za vinsko tržište EU-a, rast uvoza vina, posebno jeftinog, neiskorištenost svih mogućnosti izvoza, cvat crnog vinskog tržišta, nepostojanje namjenskih “vinskih kredita” s povoljnim kamatama, velika nepodmirena dugovanja proizvođačima grožđa – zadrugarima, teškoće s brendiranjem…

U takvim okolnostima došla je berba 2014., u Dalmaciji jedna od najlošijih u posljednjih 150 godina; lošija od loših 1946., 1963. i 1978. godine. Procjenjuje se da je urod grožđa na nekim lokalitetima naše regije između 50 i 70 posto manji nego lani, što je više čak i od šteta koje su u ovdašnjim vinogradima zabilježene kod katastrofalnog napada filoksere krajem 19. stoljeća, kad je urod bio smanjen za polovicu u odnosu na prethodne “zdrave godine”. S vinorodnih su područja Dalmacije ove godine zbilja stizale loše vijesti: Zadar – poplavljeni vinogradi, crna pjegavost, peronospora, pepelnica, ugrožen urod za nekoliko sljedećih sezona; Šibenik – slab urod, slaba kvaliteta; Imotski – skoro čitavi trud potopila je kiša, nije se ubralo ni 40 posto od lanjskih količina; Korčula – nikad ranija berba (počela je već 1. rujna) da bi se spasilo što se moglo spasiti pred najezdom peronospore, slavnog pošipa ubralo se tek 27 posto od uroda godinu prije, loši sladori i smanjena kvaliteta; Pelješac – sve su se nevolje prosule po njemu kao iz vreće: mraz, krupa, enormne količine kiše, peronospora, pepelnica, rana berba, gotovo prepolovljen urod; Konavle – tuča i diluvijalne kiše obrale su više od pola vinograda; Hvar – uglavnom slab urod, u neke vinograde nije se ni ulazilo…

Pod ovim teškim aktualnim pizom 2014., ali i onim naslijeđenima, počela se ozbiljno urušavati dalmatinska vinska kuća – dvije su vinarske zadruge pale u stečaj, a tri su u tzv. predstečajnoj nagodbi, ubrani su novi gubici jer je prihod malen, a troškovi veliki, nema se iz čega podmiriti dugove zadrugarima, težaci gube interes za sadnju loze i, općenito, za vinogradarstvo… Zbog svega, dolazeća se Sabatina – tradicionalni skup vinara i vinogradara u organizaciji Zadružnog saveza Dalmacije koji će se održati od 6. do 9. studenoga u Mlinima – očekuje s vjerom da će potražiti odgovore, ali i postaviti sva vinska pitanja i plasirati zahtjeve da se za minulu berbu proglasi elementarna nepogoda, da se ukinu sva dopunska opterećenja vina, da se tzv. PDV plaća za prodano (a ne fakturirano) vino, da se uvedu posebni krediti za berbu…
Živi pili, pa vidili.