Primoštensko podzemlje bogato jamama i špiljama

Na prvi pogled ne bi se reklo da primoštensko podzemlje obiluje špiljama i podzemnim jamama, međutim speleolozi su otkrili i na tom području podzemno blago koje će zasigurno naći na turističkim prospektima i biciklističkim kartama. Neki turistički djelatnici spremni su u svoju ponudu uvrstiti i špilje i jame, a jedan od njih je i vlasnik Šarićevih dvora, Zoran Šarić iz Supljaka. Posljednji istraženi speleološki objekt na području Primoštena upravo je Špilja u Supljaku.

Dubine je oko dvanaest metara, a dužine preko dvadeset metara. Otvor je širok jedan metar i širok pola metara, veće dvorane promjera 10 puta 20 metara sa svodom gusto ukrašenim manjim stalaktitima. Pri dnu glavne dvorane nalazi se kanal koji se spušta u dubinu još četiri metra s četiri kanala.

Zbog jakog suženja speleolozi su se uspjeli uvući u samo dva kanala, dok su ostala dva ostala neistražena pa postoji mogućnost da vode još dublje u podzemlje. Na površini sedimenta nisu primijetili nikakve tragove materijalne kulture, zbog položaja na kojem se nalazi špilja, šibenski speleolozi pretpostavljaju da bi ovaj objekt mogao biti i potencijalni arheološki lokalitet.

- Stariji stanovnici obližnjeg mjesta Supljak pamte kako je za vrijeme Drugog svjetskog rata Špilja na Supljaku žiteljima tog kraja služila kao sklonište u kojem su se skrivali od ratnih opasnosti. Zanimljivo je i to da je na ovom području ovo prvi istraženi pretežno horizontalni speleološki objekt, a nalazi se gotovo na samoj granici općina Primošten i Rogoznica.

Speleolozi SO HPK Sv. Mihovil iz Šibenika već deset godina istražuju i speleološke objekte na području Primoštena. Od 2003. godine na tom prostoru potpuno su istražili dvanaest objekata, od toga jedanaest jama i jednu špilju. Svaki objekt topografski i fotografski je snimljen, izvađene su zemljopisne koordinate ulaza, izrađen nacrt objekta i arhiviran u speleološki katastar.

Nakon Primoštena istražit ćemo i rogozničko podzemlje - kaže speleolog Joso Gracin.

Šibenski speleolozi ističu kako špilje i jame imaju zanimljivu prošlost i često skrivaju i mračne tajne, stoga nakon njih u pravilu dubine podzemlja istražuju arheolozi, ali i forenzičari. Lokalno stanovništo često ne zna vrijednost tih objekata pa su oni bliži naseljenim mjestima pogodni i za bacanje raznoraznog otpada i smeća. Stoga speleolozi upozoravaju lokalne i turističke vlasti da zaštite te krške ljepotice.

Najdublje Bagulinovo jezero

Najdublja do sada istražena jama na području Primoštena, kaže Gracin, je Bagulinovo jezero kraj zaseoka Rasohe ili Luketini u Burnjem Primoštenu. Jama je duboka 60 metara i s tom dubinom spada u srednje velike speleološke objekte. Digova jama kraj Široka i Jaguštinova jama iznad Podgrebena najbogatije su podzemnim ukrasima.