Jedna od najljepših i najzanimljivijih kultura, ona židovska, predstavljena je Splićanima povodom Europskog dana židovske kulture. U okviru tog dana, splitska Židovska općina priredila je izložbu fotografija starih židovskih rukopisa, slušanje moderne i judeo-barokne glazbe, projekciju dvaju dokumentarnih filmova o judaistici, te razgledavanje 500 godina stare splitske sinagoge.
- Iznenadili smo se jer je već u 10 sati došlo mnogo ljudi pogledati sinagogu, što turista, što Splićana. Naravno, nama je bilo važnije vidjeti koliko će Splićana doći, da vidimo kakav je interes i da nas malo bolje upoznaju - rekla nam je Ana Lebl, predsjednica Židovske općine, dodavši da je sinagoga i inače otvorena za sve posjetitelje.
Bliski prijatelji
Među brojnim gostima, uočili smo i umjetnika Zlatana Dumanića, te nastavnika vjeronauka i profesoricu povijesti umjetnosti, koja svoje učenike često dovodi u sinagogu. Došli su i Splićani koji su bili bliski prijatelji s nekim Židovima, ili su bili s njima na brodu, u školi i slično. Splitska sinagoga treća je po starosti u Europi, starije su jedino one u Pragu i Dubrovniku. Dva svijećnjaka iz 18. stoljeća čuvana u Splitu, bila su na izložbi u muzeju “Mimara” i u Americi.
Sinagoga ima i dvije tore, od kojih je jednu donio izraelski ambasador 1996. godine. - Najveći broj Židova bio je prije II. svjetskog rata, a jedno vrijeme bilo je skoro 10 posto tadašnjeg stanovništva Splita. Nakon rata, broj se drastično smanjio, a sada naša zajednica broji 100 članova - kazala je predsjednica Ana Lebl. Članovi se sastaju svakog petka na Kabala Šabat ili “čekanju subote”, te za židovske blagdane.
Mahom su starije dobi i žive u miješanim brakovima, tako da djeca uglavnom ne nasljeđuju židovsku tradiciju, pa im se broj smanjuje. Ako se netko želi učlaniti, mora donijeti potvrdu židovstva, a ako želi konvertirati mora proći dvogodišnju školu. Problem je i što Split nema rabina, pa kada zatreba dolazi zagrebački. Jedan od članova je bio i Doron Perk, plesač baletnog ansambla splitskog HNK, koji je dolazio svaki dan. Dvoje francuskih turista posjetili su sinagogu i iznenadili se što ispred ulaza nema čuvara ni policajca.
- Svugdje u Europi morate imati nekoga na ulazu zbog velikog broja antisemita i rasista - rekao je Alexandre Vicaire, Židov iz Francuske, dodavši da samo u Parizu ima više od 30 sinagoga. Splitski židovi potvrdili su da nikada nisu imali problema zato što su Židovi. - Doista se ne mogu požaliti, nikad nisam primio nijednu uvredu na taj račun. Imamo jednake probleme kao i nežidovi - zaključio je Albert, jedan od članova.
Ana Jerković
U Hrvatskoj oko 2000
U Hrvatskoj ukupno ima 2000 Židova, od čega tisuću u Zagrebu. Prije II. svjetskog rata u Hrvatskoj je bilo 40 sinagoga, 20 ih je srušeno, a danas su aktivne samo tri. Židovi se tretiraju kao nacionalnost u Hrvatskoj, te na izborima glasaju za predstavnika manjina.
|
Morpurgo
Jedan od najpoznatijih splitskih Židova je Vid Morpurgo, čija knjižara i danas postoji na Pjaci, i ove godine slavi 150. godišnjicu. Židovi su osnovali i prvu banku u Splitu, ali i brojne trgovine. Danas, osim Morpurga, najpoznatija židovska prezimena su Altarac, Goldstein, Levi itd.
|