3LHD: prošlog tjedna dobili poziv za izmjenu Rive > Slobodna Dalmacija

Slobodna Dalmacija

Split

07.06.2008. | 21:18

3LHD: prošlog tjedna dobili poziv za izmjenu Rive

Iako su gradski čelnici u medijima već najavljivali preinake projekta, zanimljivo je da su arhitekti Studija 3LHD iz splitske uprave tek prošlog tjedna primili poziv na razgovor. No oni su spremni već idućih dana uputiti prve prijedloga preuređenja

piše ivana dujmović

3LHD će predložiti promjene Feđa Klarić / CROPIX

- Predložit ćemo solucije izmjena uređenja Rive - otkrio nam je Saša Begović iz zagrebačkog projektnog tima 3LHD, nakon što je pred stotinu predstavnika struke na trećoj svečanosti proglašenja pobjednika natječaja “Graditeljska nagrada Cemex” u hotelu “Le Meridien Lav”, za projekt splitske “Rive” primio nagradu u kategoriji “Infrastrukturne građevine”. O izmjenama projekta splitske šetnice, nakon čijeg je završetka dio građana peticijom tražio njezino vraćanje na prvobitno “asfaltno stanje”, već se dugo vode polemike između gradskih struktura i deset ekoloških udruga te nekoliko udruga za zaštitu kulturne baštine grada Splita iz Građanske inicijative za Split.

Pa, iako su gradski čelnici u medijima već najavljivali određene preinake projekta, zanimljivo je da su arhitekti Studija 3LHD, koji su za uređenje Rive dobili “blagoslov” svih nadležnih službi, iz splitske uprave tek prošlog tjedna primili poziv na razgovor.

- Do prije tjedan dana sve što sam znao je ono što sam kao i svi ostali pročitao u “Slobodnoj”. Kako nam je rečeno, postupno bi se krenulo u “ispravljanje” projekta, a kao što smo i sve dosad radili uz odobrenje Grada Splita, jednako ćemo i nastaviti - izjavio je Begović, najavljujući pri tome da bi već idućih dana splitskim poglavarima njegov tim mogao uputiti prve u nizu prijedloga (pre)uređenja Rive, za početak će to biti novi štekati.

Uz splitsku Rivu, nagrađene su i koprivnička “Zgrada gimnazije i sportske dvorane” u kategoriji “Javne i poslovne građevine” te “Kuća FN” podno Sljemena u kategoriji “Stambene građevine”. Odabir nacionalnih pobjednika u trima kategorijama, koji će hrvatsko graditeljstvo predstavljati na svjetskoj XVII. Cemex Building Award dodjeli graditeljskih nagrada ovog studenog, donijelo je pet stručnjaka za graditeljstvo - direktor Instituta građevinarstva Hrvatske Jure Radić, koji je ujedno i predsjedao Odborom, arhitekt Jerko Rošin iz Studija R, profesor zagrebačkoga Građevinskog fakulteta Milutin Anđelić, akademik Ante Vulin, redoviti profesor u mirovini Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te Miljenko Domijan, glavni konzervator u Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.

Pet stručnjaka jednoglasno je, kao i u preostalim kategorijama, odlučilo da posebne nagrade za “Održivu gradnju” i “Pristupačnost” odu splitskoj građevinskoj tvrtki “Konstruktor-inženjering” odnosno njezinim projektima “Most iznad rijeke Cetine” pokraj Šestanovca te “Rekonstrukciji i dogradnji KBC-a Rebro”.

Još dvije nominacije

Uz Cemexovu nagradu, koja je zapravo pozivnica da u studenom na međunarodnom XVII. Cemex Building Awardu u Meksiku predstavlja nacionalne graditeljske domete, uređenje splitske Rive priznato je i ulaskom u finale Europske nagrade za javne prostore, a Saša Begović iz Studija 3LHD ovom nam je prilikom priopćio i uvrštenje projekta u finale španjolske graditeljske nagrade “Landscape Award”, čiji se pobjednici proglašavaju na jesen. “Potrošila je najviše betona, pa je jasno da joj pripada i nagrada”, našalio se prilikom obrazloženja odabira Rive Miljenko Domijan, glavni konzervator u Upravi za zaštitu baštine Ministarstva kulture. Naime, u konkurenciji za Cemexovu graditeljsku nagradu mogu ući one tvrtke koje su barem jednim dijelom kao materijal izgradnje koristile cement tvrtke “Dalmacijacement”, najvećega hrvatskog proizvođača cementa, koji od 2005. godine posluje u sustavu CEMEX-a. Na XVII. CEMEX BUILDING AWARD-u jedno od najcjenjenijih svjetskih priznanja u graditeljstvu dobio je projekt Rive koji će predstavljati hrvatsko graditeljstvo na međunarodnoj pozornici.

Pišite uredniku

Ime i prezime

E-mail

Naslov

Poruka

Upišite slova s ekrana

Pošaljite link

Vaše ime

Vaša e-mail adresa

Ime primatelja

E-mail adresa primatelja

Poruka

Upišite slova s ekrana

Komentari

Morate se prijaviti da biste komentirali članak.

Komentar od: nono @ 9. lipanj 2008 17:44

Onaj, koji traži, da se vrati asfalt na Rivu, je potpuno lud!

Komentar od: pirija @ 8. lipanj 2008 8:26

Molim novinara da napise ime i prezime onoga tko je trazio da se vrati ispucani asfalt na Rivu

Komentar od: pirija @ 8. lipanj 2008 8:24

Radna grupa za Rivu
KLASA: 350-01/06-01/0136
URBROJ: 2181/01-12-08-44
Split, 5. ožujka 2008.

Prijedlog mjera za unapređenje funkcioniranja prostornih dijelova i urbane opreme Rive

Sukladno „Rješenju o osnivanju i imenovanju Radne grupe za Rivu“ Gradskog poglavarstva od 8. veljače 2008. godine, imenovana Radna grupa (RG) održala je do danas 4 (četiri) radne sjednice na kojima su njeni članovi detaljno iznosili svoja viđenja „funkcioniranja prostornih dijelova i urbane opreme Rive tijekom proteklih devet mjeseci“, što je spomenutim Rješenjem i bio zadatak ove RG.

Na prvom sastanku RG (14. 2. 2008.) gradonačelnik gosp. Ivan Kuret kratko je dodatno obrazložio zadatak RG-e kazavši:
- kako je osnova rada Radne grupe današnje, izvedeno stanje Rive, bez ulaženja u povijest projekta i neposrednu izvedbu,- kako je nužno procijeniti što se može popraviti, da to predložimo Poglavarstvu, te da sigurno postoje elementi, koji se mogu popraviti
- kako je želja da Riva bude bolja, što opravdava određene intervencije na pojedinim elementima u prostoru i urbanoj opremi. U duhu prethodno rečenog članovi RG su zaista detaljno i analitički iznosili svoja viđenja na „otvorene teme“ u okviru gore formuliranog zadatka (neki i puno šire) što su prema dogovoru i pismeno obrazložili.

Tako je ovaj prijedlog mjera na određen način i rezime tih pisanih viđenja svih članova RG. Prethodno treba napomenuti da se RG nije bavila ili se nastojala ne baviti temama kao što su: rad ocjenjivačkog suda, izbor nagrađenog rada, autorstva, izvođača, kooperanata, nadzora, rad konzervatora i sl. jer je o tome bilo do danas puno priče (pojedinci, građanske i strukovne udruge, ankete, peticije i sl.) u stručnim krugovima i javnosti.

Dakle, prijedlog mjera je u okviru zadataka iz Rješenja Poglavarstva, a sve što su pojedini članovi Radne grupe napisali izvan toga spada u tzv. „anketna“ mišljenja, koja mogu biti korisna u daljnjim analizama funkcioniranja ukupnog prostora Rive i sveukupne urbane opreme, a sve to se nalazi u napisanim mišljenjima članova RG.
Ovaj prijedlog mjera možemo predvidjeti kao one – kratkoročne naravi i one kojima prethode detaljnije analize i specifična promatranja.

PRIJEDLOG KRATKOROČNIH – NEPOSREDNIH MJERA:

Izvedeno stanje temeljem razrade nagrađenog Natječajnog rada, potaklo je neke „otvorene teme“ za raspravu o današnjem izgledu Rive, i otvara prostor mjerama za poboljšanje funkcioniranja prostornih dijelova i urbane opreme Rive. Između ostaloga i ovaj aspekt upućuje na potrebu stanovitih intervencija u dijelovima i elementima koji se nisu pokazali uspješnim.

Nosači tendi u izvedenom obliku dobili su razmjere koje prerastaju značaj funkcije samih štekata i nameću se cjelini prostora Rive, a osobito Dioklecijanove palače, a svojim čvrstim uzdužnim nizom stvaraju dojam novog „zida“ koji dijeli Rivu.Tako je jedna u biti efemerna funkcija, koja je podložna relativno brzim promjenama čvrsto fiksirana u povijesnom prostoru, što je dodatno potencirano integracijom javne rasvjete u nosače tendi. Ovakvim, fiksnim skulpturalnim načinom realizacije ovih nosača, stvorilo je vizualnu prepreku u prvom redu na Dioklecijanovu palaču, ali i na povijesnu matricu zapadnih pročelja Rive.

Postojeće tende ne predstavljaju dovoljno dobro rješenje zaštite od sunca kako po materijalu, tako i po maloj površini koju zasjenjuju.

Odabrana ugostiteljska oprema (stolice i stolovi), upitnih je ergonomskih karakteristika za duži boravak, te previše unificirana za predviđene različite sadržaje na ovom dijelu Rive.

Zbog svega ovoga, nameće se potreba za intervencijom u prostoru štekata (nosači tenda i oprema) te štekata u cjelini, a time i funkcionalnijeg korištenja za raznovrsniju ugostiteljsku ponudu.

Svjesni smo da ovo zahtjeva određene pripremne radnje (analiza sadržaja, kapaciteta, prostorne dispozicije i drugih prostornih tema), no to je zadatak struke, koji može biti realiziran u razumnom roku.
Segmenti javne rasvjete, realizirani su bez ozbiljne studije u ovom dijelu prostora te su iskazali slijedeće nedostatke:
- nedovoljna kvalitetna rasvjeta pročelja Palače
- nedovoljna kvalitetna rasvjeta ostalog dijela južnog pročelja grada nefunkcionalna rasvjeta štekata (bočna rasvjeta na nosačima smeta šetačima)
- neadekvatno tehnološko rješenje i montaža rasvjetnih tijela na zidovima Palače. Radi ovoga, neophodno je izraditi studiju javne rasvjete ovog dijela povijesne jezgre uključujući sve prostorne dijelove Rive, a radi funkcionalnijeg i kvalitetnijeg rješenja ukupne javne rasvjete. Stanje hortikulturno uređenih površina traže zamjenu raslinja biljkama koje mogu uspijevati i odoliti utjecaju mora uz primjereni sustav održavanja.

MJERE KOJIMA PRETHODE DETALJNIJE ANALIZE I SPECIFIČNA PROMATRANJA:

U raspravi i pismenim viđenjima članova RG spominjale su se i druge „otvorene teme“ izvedenog rješenja Rive, koje načelno otvaramo:

- potreba izrade studije hortikulturnog uređenja na prostorima Rive sa svim atributima (kapaciteti, vrste, prirodni hlad i sl.)
- pronađeni veoma vrijedni arheološki spomenici otkriveni tijekom uređenja Rive, upućuju na potrebu posebne studije o njihovom tretmanu (prezentacija u podu, muzej nalaza i sl.) što se odnosi i na očekivane nalaze kod daljnjeg uređenja Rive naročito njen istočni dio

ZAVRŠNA NAPOMENA:

Budući da uređenje Rive nije lak zadatak, promjene ili poboljšanja navedenih »otvorenih tema» treba detaljno i studiozno promisliti, a naročito funkcionalnost prostornih dijelova i pripadajuće urbane opreme, pogotovo što se radi o povijesnom prostoru velike vrijednosti spomeničke baštine. Da bi se poboljšalo postojeće stanje, prostor treba pomno prostudirati – arhitektonski, urbanistički, povijesno, komunikacijski i sociološki, a ne samo „dizajnirati“ ili „komunalno urediti“. Planirani natječaji za uređenje istočnog i zapadnog dijela Rive su prava prilika da i „otvorene teme“ poboljšanja postojećeg stanja uređenog središnjeg dijela Rive bude tema tih natječaja, a u prvom redu projektnih programa kao zadatka natjecateljima.

Mislimo, da se na ovaj način može doći do „jedinstvenog normalnog rješenja“ a u suglasju s povijesnim vrijednostima, tradicijom i ostalim temama ove naše kulturne baštine. Mislimo također, da bi u svemu tome bilo korisno učešće ove Radne grupe, a svakako i priložena pismena viđenja svih članova radne grupe, koja su ujedno i pojedinačna očitovanja o načinu i aspektima poboljšanja „otvorenih tema“ naše Rive.

1. mr.sc. Nikola Grabić, d.i.a., v.r.
2. dr.sc. Robert Plejić, d.i.a., v.r.
3. mr.sc. Goran Nikšić, d.i.a., v.r.
4. Jurica Jelavić, d.i.a., v.r.
5. Dražen Pejković, d.i.a.,v.r.
6. Ante Pejković, dipl.oec., v.r.
7. prof.dr.sc. Inge Tomić-Koludrović, v.r.
8. Lovro Rumora, v.r.
9. Viktor Popović¸ akad.slikar, v.r.

Komentar od: pirija @ 8. lipanj 2008 8:23

>>>Drustvo prijatelja kulturne bastine: REPROJEKTIRANJE SPLITSKE RIVE

Društvu prijatelja kulturne baštine Split posebna je obveza još jednom progovoriti o „uređenju“ splitske Rive, ponajviše stoga jer je od prvog dana bilo kritično prema ovom modernističkom projektu, jer je stručno i dokumentirano upozoravalo na dugoročno štetan pristup ovakvom parcijalnom uređenju Rive, koja je u današnjem „gotovom činu“ izgubila istaknutu urbanističku, društvenu, tradicionalnu i funkcionalnu vrijednost! Gotovo bismo rekli da je „ukupni dojam“ danas i gori od naših na vrijeme iznesenih kritičkih osvrta.
Zbog naših dobronamjernih i stručnih kritika trpili smo razne ružne objede, no pokazalo se da u „starim – sjedim glavama“ (akademici, profesori emeritusi, dr. znanosti, inženjeri i sl.) ima puno više znanja, iskustva i poštovanja prema povijesnim i svim drugim vrijednostima zaštićene povijesne baštine, od ovoga tobožnjeg modernističkog pristupa, koji je degradirao ne samo Rivu nego, što je najgore, i samu Dioklecijanovu palaču!

Podsjetimo:
- Društvo je još davno prije podržavalo uređenje Rive, ali se u prvom redu protivilo parcijalnom uređenju Rive (njenog središnjeg dijela) po tzv. „smjelom i suvremenom“ rješenju Studija 3LHD iz Zagreba;
- Društvo se kritički izjasnilo na gotovo sve elemente usvojenog natječajnog rada odobrenog u užem krugu jedne struke (arhitekti), uz svesrdnu potporu konzervatorske službe i gradske vlasti, a bez znanja i uvida javnosti, te stručnih i znanstvenih institucija;
- Javno smo i argumentirano kritizirali odnos usvojenog rješenja prema stoljećima definiranoj prostornoj povijesnoj cjelini, a posebno prema najvećoj splitskoj gradskoj vrijednosti – Dioklecijanovoj palači;
- Upozoravali smo na neprihvatljivi izbor materijala (beton, čelik, plastika), na urbanu opremu, a naročito na nosače tendi, „vješala“ za rasvjetu, tobožnju modernu ugostiteljsku opremu, nefunkcionalne klupe, tzv. hortikulturno rješenje...
- Posebno smo zgroženi odnosom projektanata i konzervatora, kao i aktualne vlasti Grada Splita prema najnovijim arheološkim nalazima, najvećim poslije Dioklecijanove palače;
- Zgrozio nas je barbarski postupak oštećenja spomenika zaštićene povijesne baštine prilikom postavljanja rasvjetnih tijela direktnim bušenjem zidova Dioklecijanove palače i sve to pod „budnim okom“ konzervatora;

Uporišta za ovakve kritičke stavove nalazimo u dosadašnjem jasnom stanovištu struke prema zaštićenoj kulturnoj baštini, u dosašnjem radu i stručno-znanstvenom pristupu gotovo svih naših članova, a naročito u odredbama GUP-a usvojenog u prosincu 2005 god., a koje se odnose na povijesne graditeljske cjeline, pa navodimo samo članak 93. u kojemu između
ostalog stoji: „Nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i opreme koja nije u skladu s autentičnim elementima gradnje ".

Nadalje, uporišta naših kritika nalazimo i u ignoriranju mišljenja javnosti, koja velikim dijelom ne odobrava ovakvo uređenje Rive – dnevnog boravka građana, kao i u mnogim anketama, izjavama pojedinih Splićana ili gostiju, koji su pokazali da ne podržavaju ovakvu Rivu!
Nakon pet mjeseci „korištenja“ nove Rive, opći je dojam porazan za sve one koji su sudjelovali u ovom projektu. Jedino što je uspjelo od poznate splitske Rive napraviti jest hladan sterilni prostor bez potrebnog ugođaja, tako da je on prvi put u povijesti ovog prostora – bez građana! Na žalost sviju nas, to je najbolji dokaz o nefunkcionalnosti ovog uređenja i najbolja potvrda opravdanosti naših dobronamjernih kritika. Oni koji su koristeći se svojim ovlastima omogućili da se ovo napravi, moraju snositi odgovornost prije nego jednaku pogrešku još jednom ponove na preostalim dijelovima Rive! Nažalost, oni još uvijek uporno podržavaju ovaj evidentni promašaj iz jednostavnog razloga: jer to moraju iz osobnih i političkih interesa.
No, među njima se ipak našao jedan, koji je doduše „post festum“, ali javno kritički progovorio o ovom rješenju, premda je od početka sačinjavao vrlo važan dio tima i pridonio usvajanju ovog rješenja. Radi se ovdje o mr. J. Belamariću i njegovom javnom nastupu na Radio Splitu 04.07.2007. kada u je u u razgovoru s urednicom gđom. Mirjanom Maroević između ostalog kazao (preneseno iz fonograma):
- „Mi kao konzervatori bi zaista bili sretni da se pitanje ovih tendi jednostavno stavi na dnevni red i da se dođe do nekog remodeliranja...
- ...sada je vidljivo da su ove tende barem ispred palače predimenzionirane, drugim riječima mislim da je to sastavni dio svakog normalnog projekta i da se može doći do stanovitih reprojektiranja do modeliranja itd i da bi zapravo s projektantima i s korisnicima i sa svima onima koji svakodnevno dolaze na to mjesto morali doći do jednog razmišljanja i ne vidim zašto bi to bio problem.
- ...no nema nikakvog problema da kažem kako bih rado vidio jedno remodelirano rješenje tih tendi, uopće tih štekata posebno ispred Dioklecijanove palače. Mislim da mnogi mogu vidjeti to i ne vidim razloga zašto se o tome ne bi razgovaralo i zašto se ne bi došlo do jednog normalnog rješenja!“
Nadalje on smatra da se štekati uz zapadni dio Rive ne mogu vratiti uz pročelja neoklasicističkih zgrada-jer da je to velika vrijednost ovog rješenja što se tiče nekog mikrourbanizma

Drago nam je da je gosp. Belamarić, kao odgovorni konzervator za ovo područje, na tragu onoga što naše Društvo od prvog dana zagovara, a to je razgovor - raspravu mjerodavnih sa svim stručnim i znanstvenim institucijama kako bi se došlo do, kako kaže gosp. Belamarić, „jednog normalnog rješenja“!!!

U duhu ovoga govorio je i naš Splićanin uvaženi akademik Nenad Cambi 10. lipnja o.g. u prostorijama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Iz njegovog predavanja s nizom dijapozitiva pod naslovom „Dioklecijan je zaslužio bolji konzervatorski postupak na novouređenoj splitskoj Rivi“ (Vijenac 5. srpnja 2007.) izdvojit ćemo slijedeće misli:
- „Bez obzira na moguću prosudbu o vrsnoći projekta izdvojena iz ambijenta u koji je nasilno implantirana,valja zaključiti da je Dioklecijanova palača doživjela neviđenu degradaciju
- Nadam se da se više neće poduzimati i projektirati na Rivi i u Dioklecijanovoj palači, a da povijesti Splita nema. Kada ne bi bilo carske povijesti prirodne ambijentalne vrijednosti Splita, pitam se što bi ostalo?
- Današnjom splitskom Rivom dominiraju tende i rasvjeta kao da smo u nekoj od američkih (čitaj AFCO!?) rivijera, a ne u povijesnom Splitu, gradu cara Dioklecijana – svjetskoj zaštićenoj spomeničkoj baštini! Imamo li snage da se zaustavimo i radimo prema pravilima struke, a ne prema tokovima novca?“

Što na ovo uopće dodati i što napraviti?

Možda je stavove Društva najbolje sublimirao naš uvaženi član prof. dr. Duško Kečkemet u svom pismu „Slobodnoj Dalmaciji“ iz lipnja 2007. godine, a koje smo djelimično koristili u našim zahtjevima.
Dakle u duhu svega ovoga, duboko vjerujući da govorimo u ime većine naših građana, a naročito neovisne, ali kompetentne struke zahtijevamo:

1. Da se na ovakav modernistčki pristup ne ide dalje u uređenju zapadnog i istočnog dijela povijesno jedinstvene Rive.
2. Da se na „novouređenoj“ Rivi dogodi „reprojektiranje – novo modeliranje“ odnosno „da se dođe do jednog normalnog rješenja“ (citiramo gosp. Belamarića)
3. Da se intervenira u postojeće rješenje u duhu citata iz prethodne točke, jer je današnje rješenje prema akademiku Cambiju „Izdvojeno iz ambijenta u koji je nasilno implantiran!“
4. Da se poštuju odredbe GUP-a, koje se odnose na povijesne graditeljske cjeline ( članak 93. ) gdje se izrijekom ne dopušta ugradnja graditeljskih elemenata i opreme, koja nije u skladu s autentičnim elementima gradnje!
5. Da se pronađeni vrijedni arheološki nalazi, koji su bezdušno zatrpani i dobro zabetonirani, na najprikladniji način revaloriziraju i prikažu na gotovom pločniku s opisom razvitka splitske Rive od antike do danas.
6. Da se bez obzira na „reprojektiranje – novo modeliranje“ Rive, odnosno izrade „jednog normalnog rješenja“ odmah uklone novi rasvjetni stupovi, već nazvani „vješala“, i fiksni monstruozni čelični nosači „tendi“, već nazvani „dizalice“, kao elementi koji se nedopustivo nameću pročelju Dioklecijanove palače i neoklasicističkim pročeljima zapadne povijesne matrice Rive! „Ovi elementi svojim monotonim nametnutim ritmom nagrđuju cijelu Rivu, a Dioklecijanova palača se više ne može ni snimiti bez tih metalnih legionara pred njom“ kako je rezimirao dr.Duško Kečkemet.
7. Da se postavljena ugostiteljska oprema (stolovi i stolice) hitno odstrani, jer je postala tema podsmjehivanja i najozbiljnije kritike. Krajnje je nefunkcionalno i estetski neprihvatljiva, pa je neophodno u „reprojektiranju“ Rive ugostiteljske sadržaje planirati u duhu struke prikladne ovom povijesnom prostoru. U sklopu ovoga nužno je planirati nove detalje tendi, jer ove bijele „krpe“ nemaju nikakvu funkcionalnu vrijednost.

Dakle ovaj „suvremeni i modernistički“ projekt uređenja središnjeg dijela Rive, sa svim svojim detaljima i elementima, ni po čemu nije „u skladu s povijesnom matricom ovog prostora, a naročito sa svjetskom zaštićenom spomeničkom baštinom-povijesnom jezgrom Splita s Dioklecijanovom palačom. Nažalost, ovaj projekt to sve temeljito degradira.
Dobili smo tzv. „novu Rivu“ s blještavom bjelinom mnogih urbanih elemenata, a naročito parternog rješenja s hladnim, sterilnim betonskim pločama, odbojnu za mnoge građane i prolaznike kojima ovakva Riva zaista više nije – dnevni boravak !
Sve ovo zahtjeva hitnu intervenciju na „novoj Rivi“ upravo onako kako je to gosp. Belamarić ukazao: „svaki projekt može (a mi potvrđujemo da ovaj projekt mora) doživjeti reprojektiranje – novo modeliranje, odnosno dogovorom doći do jednog normalnog rješenja“
Naše Društvo i svi njegovi mjerodavni članovi traže samo ono što neovisna i kompetentna struka misli da je prikladno ovom povijesnom dijelu Splita – gradu cara Dioklecijana – svjetskoj zaštićenoj spomeničkoj baštini.

Na kraju moramo još jednom podsjetiti i naglasiti da nismo promijenili stanovište po pitanju odgovornosti i slijedom toga povlačenje s dosadašnjih dužnosti glavnih aktera ovakve Rive, a kako je jasno rečeno u našem Priopćenju za javnost u svezi završetka radova na „uređenju“ splitske Rive od 23. svibnja 2007. godine (u privitku).
Radimo prema pravilima neovisne i kompetentne struke, zaustavimo političke i financijske moćnike!

Predsjednik Društva prijatelja kulturne baštine
prof. Ante Sapunar

Ovaj tekst je upućen na slijedeće adrese:

- Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, n/p gosp. Ivo Sanader

- Ministarstvo kulture, Kabinet ministra, n/p gosp. Božo Biškupić

- Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Pomoćnik ministra, n/p gosp.. Jasen Mesić

- Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Glavni konzervator, n/p gosp. Miljenko Domijan

- Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel Split, n/p gosp. Joško Belamarić

- Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske, Kabinet ministrice,

n/p gđa. Marina Dropulić

- Predsjednik savjeta za prostorno uređenje Vlade Republike Hrvatske, n/p gosp. Jerko Rošin

- Ured državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša,

graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Odsjek za graditeljstvo, n/p gosp. Stevan Knežević

- GRAD SPLIT, Predsjednik Gradskog vijeća, n/p gosp. Željko Jerkov

- GRAD SPLIT, Ured gradonačelnika, n/p gradonačelnika gosp. Ivan Kuret

- GRAD SPLIT, Odjel Urbanizam i zaštita okoliša, n/p gosp. Branko Poljanić

- GRAD SPLIT, Odjel Urbanizam i zaštita okoliša, Služba za staru gradsku jezgru, n/p gosp. Goran Nikšić

- Hrvatska akadenija znanosti i umjetnosti, n/p akademik Nenad Cambi

<<<<<<<

Komentar od: pirija @ 8. lipanj 2008 8:21

>>>>>>O izmjenama projekta splitske šetnice, nakon čijeg je završetka dio građana peticijom tražio njezino vraćanje na prvobitno “asfaltno stanje”, već se dugo vode polemike između gradskih struktura i deset ekoloških udruga te nekoliko udruga za zaštitu kulturne baštine grada Splita iz Građanske inicijative za Split.<<<<<< Ovo su ciste gluposti. Nitko u Splitu nikad nije trazio povratak na "asfaltno stanje" nego je Kuret uporno ponavljao da gradjani mogu biti sigurni kako se nece vratiti stari asfalt. Zahtjevi Gradjanske inicijative za Split i peticije "Vratite nam nasu Rivu" se mogu vidjeti na njihovom portalu. >>>>Peticija:

VRATITE NAM NAŠU RIVU

Dragi građani Splita,

Gradska vlast se usudila dirnuti i „urediti“ naš dnevni boravak našim novcima, a da nisu smatrali potrebnim pitati nas kakvu Rivu želimo. Nametnuli su nam hladnu i sterilnu Rivu, okovanu u čelik i beton, ne poštujući osnovna pravila struke koja se odnose na zaštićenu povijesnu graditeljsku cjelinu i pri tom ne prezajući pogodovati podobnim pojedincima. Po Amsterdamskoj deklaraciji građani moraju biti neposredno uključeni u poduzimanju mjera za zaštitu i očuvanje kulturnog naslijeđa.

U skladu s Deklaracijom, željama velike većine građana i kompetentne struke zahtijevamo:

1. Da se odmah uklone užasni čelični nosači „tendi“, koje su građani nazvali „dizalicama“, te stupovi rasvjetnih tijela, koje građani zovu „vješalima“, jer nedopustivo degradiraju i zakriljuju pročelje Dioklecijanove palače i povijesne matrice Rive. Taj zahtjev sukladan je željama većine građana i članku 93. aktualnog GUP-a.

2. Da se prestane s ovakvim promašenim pristupom u daljem uređenju zapadnog i istočnog dijela povijesno jedinstvene Rive.

3. Da se na tkz. „novouređenoj“ Rivi izvrše preinake poštujući cjelovitost prostora Rive i mjere predviđene člankom 93. GUP-a („nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i opreme koja nije u skladu s autentičnim elementima gradnje“).

4. Da ugostiteljska oprema bude funkcionalnija, usklađena sa značenjem prostora i ugostiteljske struke.

5. Da se pronađeni vrijedni arheološki nalazi, koji su bezdušno zatrpani i dobro zabetonirani, na najprikladniji način revaloriziraju i prikažu na prikladan način.
<<<<<<

Još u rubrici

Ostale vijesti u rubrici

petak, 30.07.2010.

Anketa

Kako ocjenjujete sviranje uličnih svirača na ulicama Vašeg grada:

Odlični su
Solidno
Glavno da nešto svira
Užas, treba ih ukloniti
U mom gradu ih nema
Ne znam
Nešto drugo

Pošalji Rezultati

Sva prava na tekstove i slike pridržava Slobodna Dalmacija Dizajn i implementacija: Sistemi.hr Registrirajte se Prijava