"Antifašizma je u udžbenicima više nego prije 20 godina"

U organizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista Sinja i Cetinske krajine, a u povodu Dana pobjede nad fašizmom i Dana Europe, u petak navečer u Alkarskim dvorima predavanje na temu "Antifašizam u hrvatskim udžbenicima povijesti" održala je dr. sc. Snježana Koren s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Mada i današnji udžbenici pokazuju podijeljeno sjećanje hrvatskog društva na 2. svijetski rat oni su postali dežurni krivci za nepoznavanje antifašizma u školskoj populaciji iako bi se krivci prije trebali tražiti među nastavnicima. Današnji udžbenici neusporedivo su kvalitetniji nego prije 20-ak godina. Manje se relativiziraju ustaški zločini, a partizanski pokret navodi se u pozitivnom kontekstu.

Usporedbom aktuelnih udžbenika dvaju autora utvrdila sam da u A udžbeniku autor teroru NDH posvećuje 4 stranice, a autor udžbenika B dvije stranice. Autor A Blajburgu posvećuje dvije stranice, a autor B Blajburgu i križnom putu posvetio je četiri stranice. Neki pokušavaju izjednačiti fašizam i antifašizam, žele zatomiti vrijednosti antifašizmu zato što su ga vodili komunisti i plasiraju tvrdnju da je antifašizam samo šifra za komunizam. Oduzimajući Hrvatskoj antifašizam takvi državu svode na nasljednika ustaškog pokreta – kazala je dr. Koren.

Na kraju je istaknula primjere posjeta Kolinde Grabar Kitarović Jasenovcu u kojemu hrvatska predsjednica nije navela tko su bile žrtve niti tko su bili zločinci. Za razliku od nje Angela Merkel je, kaže Koren, u Dachau jasno navela pripadnost i žrtava i zločinaca. Ističući još neke primjere zaključila je kako su udžbenici u iskoraku naspram društvenog trenutka, a za nepoznavanje antifašističke povijesti upitala se "da li su krivi samo nastavnici ili svi mi".