Arheološko-turistička šetnica od Solina do Klisa

Ovo predavanje zapravo je početak moga projekta “Kako je Diokles postao Dioklecijan i kakva je uloga svetog Dujma u toj priči”. Najlogičnije je da to kreće zapravo odavde, iz Solina, iz Salone gdje je cijela priča i počela. A jedna od teorija koja mi se najviše sviđa jest da je Dioklecijan zapravo rođen na ovim prostorima, na Libovcu, između Korešnice i Kučina – kazao je to Jasen Boko, dramaturg, profesor književnosti i nagrađivani putopisac, prilikom multimedijalnog predavanja u solinskom Domu kulture “Zvonimir” koje je organizirao Rotary klub Solin kako bi se, prema riječima njihova predsjednika Danijela Jozića i ovakvim događanjima pridonijelo kvaliteti življenja.

Ovaj projekt koji se bavi Dioklecijanovim životom i putovanjima, Boko planira dovršiti do blagdana sv. Dujma 2016. godine, kada će biti i 1700 godina od smrti cara Dioklecijana.

Publika je sa zanimanjem slušala i zanimljivosti s tri prethodna Bokina projekta, odnosno putovanja, koja su rezultirala knjigama “Na Putu svile”, “Tragovima Odiseja” i “Za Aleksandrom Velikim u srce Azije”.

Urediti i označiti putove

Završna riječ večeri pripala je arheologinji Nikolini Urodi koja je s Jasenom Bokom zajedno tragala za Aleksandrom Velikim do Afganistana, Uzbekistana i Egipta, a s njim će sudjelovati i u novom projektu o Dioklecijanu. Ona je govorila o najznačajnijim arheološkim srednjovjekovnim lokalitetima, Šupljoj crkvi, Rižinicama, Manastirinama i Crikvini - Sv. Ilija, na kojoj je ona voditelj istraživanja, a također je predstavila i ideju o realizaciji arheološko-turističke šetnice koja bi počinjala od lokaliteta “Šuplje crkve”, odnosno krunidbene bazilike sv. Petra i Mojsija, preko Mezanovaca i mlinica na Ilijinu potoku, Rižinica, do lokaliteta Crikvine. Staza bi, dakle, išla tragom starohrvatskih arheoloških lokaliteta, uz uključivanje i onih ilirskih i antičkih.

- Ovo je tek ideja, neki putovi nisu za sada prohodni, ali se nadam da ćemo uz potporu institucija i samih građana, koji se i večeras svojim prijedlozima mogu uključiti u projekt, realizirati ovu stazu od Solina do Klisa. Ne radi se o velikim infrastrukturnim zahvatima, bilo bi dovoljno da se samo urede i označe putovi – zaključila je Nikolina Uroda, inače kustosica u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.

MIA SESARTIĆ