Nakon toga otvorena je 10 kilometara duga trasa Ravča – Vrgorac, a posljednja u nizu bila je dionica Vrgorac – Karamatići. Tijekom gradnje probijeni su kilometri i kilometri kamenjara, izgrađeni su brojni tuneli i vijadukti, ali je pritom teška mehanizacija uništila lokalne prometnice. Otvorene su brojne “rane” u prostoru koje nitko do danas nije sanirao, iako je u početku bilo rečeno da će se sve to obaviti prema najvišim standardima.
Stotine tona materijala
Među prvima su na problem trajno uništenog okoliša upozoravali stanovnici Velikog Prologa i Milošića tijekom gradnje vijadukta “Veliki Prolog” i odmorišta “Dusina”.Tada su se na to odmorište dovozile stotine tona građevnog materijala s brojnih gradilišta, tako i s čvorišta Vrgorac, gdje je raskopano jedno malo brdo kako bi se nasuli dijelovi autoceste prema Malom Prologu i Novim Selima.
Prema riječima mještana vrgoračkih sela, dnevno se znalo s čvorišta Vrgorac i iz okolice Ravče prevesti do 200 kamiona s oko 30 tona materijala za nasipanje autoceste.
Ako se zna da su radovi trajali skoro deset mjeseci, zamislite koliko je to materijala i kakva su oštećenja pretrpjele ceste zbog njegova prijevoza. Na ta oštećenja svakodnevno upozoravaju vozači koji prolaze kroz Vrgoračku krajinu i domaće stanovništvo. Marin Radić, koji studira u Splitu i svako malo dolazi u rodni kraj, zbog tog se problema jednim dopisom obratio našoj redakciji, ali i HAC-u.
– Autocesta do Vrgorca završena je prije nekoliko godina, no do danas nije obavljena biološka sanacija na tom dijelu. Najgore je stanje pokraj naplatnih kućica na Ajdanovcu, odnosno kod čvorišta Vrgorac, na koji se pruža pogled iz grada i okolice. Devastiran krajolik nije samo estetski problem, nego je i narušena trajnost autoceste zbog erozije tla na padinama prilikom svake veće kiše – smatra Radić.
HAC: Upozoritćemo izvođače
Ovog studenta ekonomije zaintrigirao je spomenuti slučaj pa se raspitao kako su se ovi problemi dosad rješavali.– Praksa u izgradnji autocesta kroz Hrvatsku uključuje mjere zaštite okoliša koje propisuje nadležno ministarstvo, a u kojima se navode stavke od kojih ni jedna nije primijenjena u okolici Vrgorca, poput sadnje autohtone vegetacije radi zaštite od erozije na pokosima i usjecima, te ozelenjavanje cestovnog pojasa.
Pozivam HAC da poduzme te radnje kako bi se spriječila erozija tla i okoliš vratio u prvobitno stanje – istaknuo je Radić.
S druge strane, u HAC-u tvrde da su već sanirali deponij pokraj Vrgorca.
– Hrvatske autoceste sanirale su deponij Vrgorac, a za sve nastale štete izvan linije eksproprijacije, odnosno zaštitne ograde, odgovorni su izvođači radova. Mi smo ih upozorili na navedeno te ćemo ih opet upozoriti da pristupe uređenju okoliša – kazala je Kata Kuprešak, glasnogovornica HAC-a.
No, to je pomalo apsurdna situacija jer se većina izvođača odavno povukla s gradilišta autoceste i danas životare u predstečajnim nagodbama, stoga je teško povjerovati da će se vratiti kako bi nešto sanirali.
Postavlja se pitanje što je radila struka iz HAC-a, brojni inženjeri koji su vidjeli devastiran okoliš, i zašto nisu odmah reagirali. Bojim se da će brojni apeli ponovno biti pucanj u prazno, kao i u slučaju rješavanja uništene ceste kroz Milošiće, uz prebacivanje odgovornosti na drugoga.