− Radovi u Lučici u Starom Gradu podijeljeni su u tri cjeline. Postojeći gat, izgrađen prije 60 godina, bio je toliko oštećen da je bila nužna rekonstrukcija. Uz to, uređuje se riva za privez većih plovila površine 100 četvornih metara, što je dio obale uz Šetalište don Šime Ljubića.
Ova riva istočno se nadovezuje na nedavno uređenu obalu nautičkog turizma, a zapadno se proteže do Šetališta Jurja Plančića. Na tom su dijelu i tri kutije s priključkom za struju i vodu, a cijelo područje sanirat će se i parterno urediti kao prostor za privez brodica, šetnica i odmorište − kaže Maroević. Treći je dio izgradnja Male rive s pojasom žala za privez manjih brodica površine 166 četvornih metara, smješten između Šetališta Jurja Plančića i mora u dužini od otprilike 60 metara.
− Na tom su prostoru srušene sve nelegalne konstrukcije, rub kolnika zaštićuje od pada, čime će se osigurati normalni uvjeti za privez malih brodica, dok će se pojas prirodnog žala u nastavku zadržati u postojećem, prirodnom stanju − najavljuje Maroević, koji svakodnevno prati radove na terenu.
Radovima u starogradskom zaljevu zadovoljan je i Ivica Galasso, dipl. ing., direktor splitske tvrtke “Obala” d.o.o., koji potpisuje građevinski projekt.
Nova šetnica i privez
– Rekonstrukcijom i sanacijom gata postignute su uz estetske,ali i konkretne dodatne vrijednosti, jer uz njega sigurno mogu pristajati veći izletnički i ribarski brodovi te jahte.
Od “korijena” gata prema zapadu gradi se i Mala riva, ona je u prostornom pogledu podržala već postojeću trasu obale, ali je omogućila da se uz nju vežu i manje brodice. Sve zajedno kvalitetan je zahvat u prostoru koji možemo smatrati dodanom vrijednošću, kako u funkcionalnom, tako i estetskom smislu – kaže Galasso.
Radovi u starogradskoj luci već izazivaju izvrsne komentare domaćih ljudi, ali i stranaca, jer se i u ovoj fazi nazire nova šetnica prema zapadu i nova mjesta za privez brodica. Dok obilazi gradilište, Maroević kaže da nema puno vremena, sezona je tu, u Stari Grad već stižu brojni gosti, posebno tim morskim putem, zbog čega se nada da će radovi biti završeni do 15. srpnja.
Petar Hektorović, Starogradsko polje, hora koja je pod zaštitom UNESCO-a, bogata arheološka i pomorska povijest uskoro će dobiti i novu vizuru, kao spoj starog i modernog Staroga Grada, na ponos domaćina i divljenje gostiju.
|
Sa simbolima prošlosti i sadašnjosti − Uza sve vrijednosti koje će Lučica imati, kraj starogradske rive bit će označen i s četiri posebna urbana elementa: kamenom fontanom, ružom vjetrova, štandarcem i obrisom leuta dužine sedam metara, kao spomenom na nekadašnje brodogradilište. Na štandarcu će biti urezan tekst i simboli koji su važni za povijest i sadašnjost Staroga Grada. Tako će na jednoj plohi stupa biti otisak hrvatskoga grba − tri utisnuta kvadrata koji, složeni, čine simbol od 25 kvadrata. Na drugoj je strani tekst STARI GRAD i godina realizacije MMXII, na trećoj grb Staroga Grada, a na četvrtoj plohi citat Petra Hektorovića iz “Ribanja i ribarskog prigovaranja”: “Skončan’ja ne imiti do duga vrimena, Dokle strana ova (der do togaj vika) Bude čtiti slova našega jezika” (Petar Hektorović, 14. 1. 1556.). Uz to, na raskrižju Šetališta Šime Ljubića i Ulice Predraga Bogdanića bit će i tekst na hrvatskom, engleskom i grčkom jeziku koji svjedoči o nastanku Starog Grada: “Ovdje su 385./384. godine prije Krista pristali grčki pomorci s egejskog otoka Parosa i utemeljili grad Faros, današnji Stari Grad, najstariji grad u Hrvatskoj” − rekao je Edo Šegvić. |
|
‘Na novoj rivi želio sam ugođaj iz starih vremena’ Uz Šetalište don Šime Ljubića, zbog visinske razlike podnih površina, planirane su uzdužne žardinjere koje će se hortikulturno urediti travom, niskim ukrasnim grmljem, cvijećem te s tri murve na srednjem dijelu, a opremit će se i sustavom automatskog navodnjavanja. – Želio sam da na modernoj rivi budi ugođaj iz starih vremena, kad se sjedne pod murvu i uživa u blagodati mora i neba – kaže projektant Edo Šegvić. Autohtonost će se sačuvati i izgradnjom betonskih zidića koje će se obložiti kamenom, a na morskoj će se strani montirati šentade – klupe u kombinaciji drva i kamena. |