U ljetnikovcu
Hanibala Lucića danas je smješten Muzej hvarske baštine, a sastoji se od dvije zgrade. Istočna je tako koncipirana da je u njoj već od 50-ih godina prizemno smješten Arhiv hvarske komune, a na katu knjižnica starih knjiga, međutim, od 1999. kat je preuređen u memorijalnu sobu (salon) velikog renesansnog pjesnika.
U zapadnoj zgradi su stručna knjižnica i uredi, također kombinirani kao dio knjižnice, upravo zato što je najveći problem Muzeja kao i većine ustanova u kulturi nedostatak prostora.
- Gotovo svi hvarski kulturnjaci rade u vrlo lošim uvjetima, osobito Gradska knjižnica i čitaonica za koju se još uvijek nije našlo primjereno rješenje.
Mi jedan dio problema rješavamo unutar samog ljetnikovca na način da ćemo u ranije neartikuliranom sjevernom dijelu zapadne zgrade, što iskopima, što adaptacijom mirine, na dvije etaže doći do 130 kvadrata kvalitetnog prostora za smještaj arhiva i stručne knjižnice - kazala je ravnateljica Muzeja Nives Tomasović.
Radovima koje izvodi splitska tvrtka “Građenje” d.o.o., ovlaštena za obnavljanje spomenika kulture, prethodilo je višegodišnje istraživanje i projektiranje. Njihova vrijednost je oko milijun kuna, uključujući i PDV, a ravnateljica vjeruje da će novi prostor biti uređen i opremljen do sljedeće jeseni, čime će kustosi, ali i drugi korisnici dobiti neusporedivo bolje uvjete za rad i svoje potrebe.
Vrt koji pripada ljetnikovcu imao je vrlo lijepu arhitektonsku matricu, a kad ga je Julija Gazarović kao zadužbinu dala pjevačima stolne crkve, s vremenom je postao uzgajalište povrća.
Naravno, muzealci žele i njega obnoviti, ali prioritet imaju zgrade u kojima se nalazi vrijedna i osjetljiva knjižna građa.
Ipak, lani su, zahvaljujući donacijama sponzora, dali izraditi arhitektonsku snimku i nabavili nekoliko vrtnih stupova, čime se opet javljaju obrisi jednog dopadljivog rastera koji su oni nekada i nosili.
M.C.