Hoće li Federalna vlada i “Elektroprivreda” Herceg-Bosne odustati od otvaranja rudnika i izgradnje termoelektrane Kongora na Duvanjskom polju i okrenuti se projektu termoelektrane Čelebić na Livanjskom polju, kako izvješćuju neki mediji?
Takva postrojenja mogla bi izazvati ekološku kataklizmu u Dalmaciji, zagađenje vodenih tokova i pomor biljnog i životinjskog svijeta.
Odgovor smo potražili u Ministarstvu energetike Federacije BiH i “Elektroprivredi” Herceg-Bosne.
- Prvi put za to čujem - kazao nam je u telefonskom razgovoru pomoćnik ministra za energetiku Hilmo Šehović. Vlada ostaje pri svojoj odluci o izgradnji nekoliko termoelektrana, među kojima je i TE Kongora.
Što se tiče rudnika i termoelektrane Čelebić, mislim da se tu radi o lokalnim, općinskim i županijskim razgovorima i dogovorima o kojima ništa ne znam.
TE Kongora
Slično je kazao i glasnogovornik “Elektroprivrede” Herceg-Bosne Vlatko Međugorac:
- TE Kongora ostaje u našim planovima. Više od tri godine vršimo tu istražne radove, a pred nama je izrada strateške studije o utjecaju na okoliš. U planu je također gradnja hidroelektrane Vrilo.
Pokušali smo saznati nešto više o mogućem rudniku i termoelektrani Čelebić, ali nam se na telefon nisu javili ni predsjednik županijske vlade Nediljko Rimac ni ministar gospodarstva.
Javio se jedino Mirko Barać, direktor rudnika Tušnica, koji veli da o tome ništa ne zna. No gradila se TE Čelebić ili ne, rudnik i termoelektrana Kongora na Duvanjskom polju bili bi, po ocjeni stručnjaka, dovoljni da zagade ne samo općinu Tomislavgrad, nego i Hercegovinu i Dalmaciju, jer radi se o termoelektrani od dva bloka s po 275 MW.
- Tu bi godišnje izgaralo 3,5 milijuna tona ugljena najlošije kvalitete u kojemu je između 27 i 30 posto pepela i 1 do 2 posto sumpora - kaže Miro Šumanović, predsjednik ekoudruge “Naša baština” Tomislavgrad.
- Tu su također otrovni dušični oksidi i živa. Veći zagađivač od same termoelektrane bio bi površinski kop ugljena čiju bi prašinu bura nosila do Metkovića i Makarske koja je od potencijalne termoelektrane udaljena ni 30 km zračne linije.
Osim toga, ona bi zagadila Buško jezero, čije bi vode koristila, te podzemne vode sve do mora. Cetina, Vrljika i Jadro napajaju se našim vodama. Zbog toga me čudi da Republika Hrvatska o tome šuti - govori Šumanović.
Posao za 1000 ljudi
“Elektroprivreda” Herceg-Bosne i Federalna vlada šire priče o tome da će rudnik i termoelektrana zaposliti čak tisuću ljudi i razviti ovaj kraj. U kroničnoj krizi duvanjskog kraja te priče kod nekih padaju na plodno tlo.
Zanimljivo je da je “Elektroprivreda” Herceg-Bosne uplatila za 2008. godinu 10 tisuća maraka dobrovoljnog priloga za župu Kongora. Naravno da je župnik uzeo novac, ali ostaje pitanje nije li to investicija da ih se podrži.
Ili, pak, čelnici “Elektroprivrede” tako žele otkupiti grijehe. Premalo, ne mogu se ispovidit prije Rima i Pape, kaže jedan Duvnjak, inače protivnik izgradnje TE Kongora.
Petar Miloš
|
|
Rumora : Kisele kiše sve će uništiti u regiji
U slučaju gradnje termoelektrane s rudnikom lignita u Livnu u radijusu od 50 kilometara došlo bi do termičkih promjena, a prijeti i mogućnost zagađenja podzemnih voda kojih u krškom području ima mnogo.
Također nam u tom slučaju prijete kisele kiše koje bi uništile floru i faunu, a ljudima na tom području prijete smetnje s dišnim organima, pa čak i karcinomi – upozorava Lovro Rumora, supredsjednik županijske organizacije Zelene liste.
- Izgradnjom takve elektrane u atmosferu bi moglo biti pušteno dva do tri milijuna tona ugljičnog dioksida, dvije i pol tone sumpornog dioksida, tisuću tona dušičnog oksida te po tri stotine tona prašine i žive na godinu – zabrinuto nabraja Rumora te dodaje kako je, osim zabranjenog lignita, problem i u zastarjeloj tehnologiji koja bi se primjenjivala u termoelektrani u Livnu.
To su, pojašnjava, zastarjele tehnologije koje se “bacaju” u tranzicijske zemlje, a alternativa su im termoelektrane s nultom emisijom koje su nešto skuplje, ali daleko manje štetne za okoliš.
- Projekti koji mogu imati utjecaja na susjednu zemlju, kao što bi bila termoelektrana u Livnu, svakako bi se morali provoditi u suglasnosti dviju vlada, a naša zabrinutost je utoliko veća jer, kako se čini, naša Vlada i stručne službe nisu upućene u ovu situaciju.
Zbog svega navedenog, kazuje Rumora, Zelena lista daje punu podršku udrugama koje se protive projektu termolelektrane u Livnu, a i sami namjeravaju uputiti dopis hrvatskoj Vladi u kojem bi odgovorne uputili u moguće posljedice za Hrvatsku te zatržuili povratnu informaciju što namjeravaju poduzeti.
- Mi “Zeleni” svjesni smo da se energetska situacija mora popravljati i da je Bosna veliki potencijalni izvor energije i za Hrvatsku, ali smo protivnici nečiste energije – zaključuje Rumora.
M. Mrčić RADIĆ
|