Inicijatori skupa, mladi makarski znanstvenici Ivan Hrstić i Marko Mustapić, zaslužuju svaku pohvalu, rekao je, i oni će povezati makarsku lokalnu sredinu s Institutom Ivo Pilar u kojem djeluju - kazao je Lupis.
Među temama koje su 32 znanstvenika obradila, zanimljivi su podaci o sekundarnom stanovanju, odnosno o šesterostrukom povećanju vikendica i vikend stanova koji sobom nose višestruke komunalne probleme. Razmatrano je razdoblje od 1971. do 2011. godine. Na području makarskog primorja bilo je 1971. g. 5858 stambenih jedinica, a prošle ih je godine evidentirano 23.495.
Geran Marko Miletić iznio je zanimljive podatke - da je stambeni fond od 12.236 iz 1991. godine do lanjske godine narastao na 23.495. Privremeno nastanjenih stanova ima 3340, službenih vikend stanova je 5749, a stanova u kojima se obavlja turistička djelatnost je 4466. Udio stanova za stalno stanovanje smanjen je s 81,2 posto u 1971. g. na 55,8 posto u 2011. godini.
Prema tome je samo 40 posto stanova stalno nastanjenih, dok je stanova za odmor 24 posto. Najveći porast dogodio se u Baškoj Vodi, gdje se procjenjuje porast vikend stanova za 1150 stambenih jedinica. Na području općine Podgora došlo je do povećanja od 950 stambenih jedinica, a u općini Gradac je broj stanova za odmor porastao za 850 jedinica. Procjenjuje se porast u Makarskoj za 450 jedinica u odnosu na 2001. g.
U Baškoj Vodi stanovi za odmor i stanovi u kojima se samo obavlja turistička djelatnost čine 72 posto ukupnog stambenog fonda, u Podgori oko 67 posto, u Brelima nešto manje od 60, a u Tučepima i u Gradcu nešto manje od 50 posto - kazao je Miletić. Unatoč velikoj gradnji stambenih zgrada, u Makarskoj je još uvijek broj stalno nastanjenih stanovnika veći nego vikendaša.
- Sada bi trebalo razmotriti kako navedeno stanje utječe na socijalnu strukturu i ambijent stanovanja - rekao je Miletić.
A. Dragičević