Upućenijeg sugovornika kad su u pitanju prijeteće stijene što opasuju grad na ušću Cetine teško je naći. Čagalj je diplomirani inženjer čija se tvrtka, između ostalog, bavi i geotehničkim istražnim radovima te sanacijom nestabilnih kamenih gromada.
Dramatičan elaborat
U tu je svrhu za Grad Omiš prije nekoliko godina izradio idejni i glavni projekt sanacije prijeteće klisure iznad staroga dijela grada.
Dokument je to koji nudi precizne upute što se treba raditi kako bi se izbjegla potencijalna tragedija. Nažalost, zbog nedostatka novca, na elaboratu je sve i stalo. Čagljev rad ostao je mrtvo slovo na papiru, a stijene se, svjedoci smo, i dalje kotrljaju...
- Elaborat se odnosio samo na zaštitu staroga grada, a sada su, kao što vidimo, stijene počele padati i po Vrilu, četvrti koja se do sada nije smatrala ugroženom. Priroda nam, očito, šalje upozorenje da je zadnji trenutak da počnemo djelovati - tvrdi Čagalj.
Svojevremeno je Čagalj bio pozvan i u Zagreb na razgovor kod ministrice zaštite okoliša Marine Matulović-Dropulić koja, kaže nam, nije vjerovala da je stanje baš tako dramatično. A za Omiš se, barem kad su surove litice u pitanju, čulo i dalje od Zagreba.
Brojni međunarodni stručnjaci upoznati su s problemom čije rješavanje možda i život znači za, procjena je, najmanje dvije tisuće ljudi.
- U stručnim krugovima Omiš je već odavno nezaobilazna tema svih razgovora i rasprava. Nije to, naravno, slučajno jer takvu je neposrednu opasnost za stanovništvo teško drugdje pronaći.
To vam odgovorno tvrdim kao čovjek koji je sudjelovao u nizu zahtjevnih sanacija terena, od stonskih zidina do pustinje Blaca - ističe Čagalj.
U sklopu međudržavnoga projekta “Identifikacija rizika i planiranje korištenja zemljišta za ublažavanje nepogoda kod odrona zemlje i poplava u Hrvatskoj”, japanska vlada, upoznata sa stanjem u Omišu, odlučila je Gradu, posredstvom doktora Predraga Miščevića sa splitskog Građevinskog fakulteta, donirati uređaj koji upozorava na mogući odron.
Riječ je o sofisticiranoj napravi koja laserski skenira topografiju te, uspoređujući odaslane podatke, predviđa kada će pasti iduća stijena. Svjetska su iskustva, tvrdi Čagalj, s ovim uređajem odlična.
A naizgled je to tek obična, neugledna kutija postavljena u središtu grada. Trebala je već biti i u Omišu postavljena, da se nije dogodio kratki spoj nespojiv s Japancima. Uređaj je, naime, uredno spakiran te poslan za Hrvatsku, ali se uslijed turbulencija u zrakoplovu pokvario.
Tako glasi službena verzija, iako neki sumnjaju da je riječ i o tvorničkom defektu. Kako bilo, aparat je vraćen na popravak te se očekuje kako će, uz mnogo mirniji let, sredinom proljeća ipak osvanuti pod Mirabelom. Prve upotrebljive podatke mogao bi pak odaslati za godinu dana.
Tisuće opasnih stijena
- Taj projekt će sigurno biti ostvaren, ali problem neće biti riješen. Ne želim dolijevati ulje na vatru, ali sve ono što je za vaš list rekao alpinist Ivica Matković, istina je. Mi smo i u elaboratu detektirali 48 lokaliteta sa stotinama, možda i tisućama opasnih manjih i većih stijena. U svakom slučaju, toliko ih je da ih je nemoguće prebrojati - tvrdi Miro Čagalj.
Žalosno je, zaključuje naš sugovornik, da se u Hrvatskoj prvo treba dogoditi tragedija kako bi se određene institucije pokrenule. A tragedija, kad je Omiš u pitanju, do sada je tek pukim slučajem izbjegnuta. Odlomljene stijene su, naime, poput domino kocaka, kad jedna padne, uvjerava nas Čagalj, past će i ostale.
|
‘Tjerate nam turiste’Kada je prije nekoliko godina pala stijena na omiški stari grad bio sam od određenih gradskih struktura upozoren da o tome javno ne govorim previše. Rečeno mi je, naime, da bi takva negativna reklama mogla utjecati na turizam, odnosno da bi se broj gostiju mogao smanjiti - prisjeća se Miro Čagalj. |
|
Betonski zid nije zaprekaKad “mala beba” od stotinu kilograma padne s planine, kinetička energija te stijene je takva da bez problema u podnožju može probušiti betonski zid debeo 70 centimetara. Rekosmo, to je kamen od stotinjak kilograma. Kakvu štetu mogu počiniti gromade od desetak tona nećemo ni zamišljati. - Krivo je razmišljanje kako su u opasnosti samo objekti i ljudi nastanjeni u podnožju planine. Ovakve gromade pri svom padu bez problema mogu preskočiti prvi ili drugi red kuća te pogoditi treći ili četvrti - upozorava Čagalj. |
|
Uređaj ima Varaždin!Skener koji bi uskoro trebao obradovati Omišane nije nepoznanica na hrvatskom tržištu. U svojoj ponudi ga, naime, još od 2007. godine ima varaždinska tvrtka ‘Geo3D’. - Riječ je o uređaju kanadske proizvodnje koji predstavlja vrhunac tehnologije, a cijena mu je oko milijun kuna. Skener iz naše ponude identičan je onome što se trenutačno nalazi u Kanadi na popravku, a koji Japanci doniraju Hrvatskoj - objašnjava Zlatan Novak, direktor tvrtke ‘Geo3D’. |