GOSPODO POLITIČARI, ANALITIČARI ‘SPEKTRA’ ANTONELA MLIKOTA I BORIS PEKIĆ iz ‘MICRO GRUPE’,
Dvadeset i jedan projekt valja realizirati da bi Dalmacija, kada Hrvatska postane dijelom EU, postala ugodnim mjestom za življenje s visokom stopom zaposlenosti i standardom koji ne bi odskakao puno od naših zapadnih susjeda. Neki su projekti već krenuli, neki su tek u pripremi ili se za njih ishode dozvole, a o njima sudbinski ovisi budućnost Dalmacije koja je u proteklih dva desetljeća poharana ratom te pljačkom u pretvorbi i privatizaciji.
1. Tuneli u Zagori
Tunelima treba povezati opustjelu Zagoru s priobaljem na kojem će turizam postati glavnom gospodarskom granom. Neki od tunela već su probijeni, kao ‘Sveti Ilija’ kroz Biokovo, a njegova finalizacija, zajedno s pristupnim cestama, očekuje se 2012. godine. Na tunelu ‘Drvenik’ započeti su radovi na sondiranju terena što je preduvjet za ishođenje lokacijske dozvole, a za tunel ‘Kozjak’, koji bi Split, preko Kaštel Kambelovca i Vučevice povezao sa zaleđem Dalmacije, izrađena je studija utjecaja na okoliš. Ulaganje u izgradnju tunela je 110 milijuna eura.
2. Poslovne zone
Zona Crno u Zadru, Podi u Šibeniku, Zona Nova Sela u Kuli Norinskoj i Tehnološki park u Vučevici, mjesta su na kojima bi trebalo razvijati malo i srednje poduzetništvo. Za sada je izgrađeno 139 hektara zone Podi u Šibeniku, a u planu je još oko 410 hektara. Ostale zone su u pripremi. Ulaganje je teško 140 milijuna eura, a broj predviđenih radnih mjesta čak 45 000.
3. Ribarska luka Komiža
Luka bi trebala imati dva velika lukobrana, od 200 i 100 metara, na koje će moći pristajati 200 koća, veletržnicu ribe, te servisni prostor za brodove, brodice i koćarice. Potrebno je investirati šest milijuna eura, što bi u konačnici značilo posao za 150 ljudi.
4. Luka Ploče
Od ukupne površine luke, 115 hektara je još neizgrađeno te je predviđeno za razvoj lučkih kapaciteta. U tijeku je izrada Glavnog projekta Terminala rasutih tereta. Predviđena je izgradnja terminala za suhe i rasute terete, te višenamjenskog i kontejnerskog terminala. Vrijednost investicije je 160 milijuna eura, a broj zaposlenih bio bi stotinu.
5. Luka Dubrovnik
U 2010. planira se intezivan rad na pripremi infrastrukturnog projekta područja Batahovina II, koje se nastavlja na Batahovinu I. Ulaganja na samom jugu Hrvatske, usko vezana za razvoj visokog turizma, prelaze iznose od čak 400 milijuna eura, što bi donijelo 6.600 ‘bušta’ radnicima.
6. Luka Split - istočna obala
Novi lučki sadržaji i ljetni vezovi, uređenje obale u gradskoj luci - primarno u funkciji pomorsko putničkog prometa, te dislokacija autobusne i željezničke postaje u Kopilicu i uređenje novog cestovnog pristupa, uvjeti su za razvoj Splita i nova radna mjesta.
7. Marina na Žnjanu
Na Žnjanu se predviđa izgradnja marine, smještajnih kapaciteta i drugih turistričkih sadržaja. Sve bi to značilo i produljenje sezone u Splitu . Četrdeset i pet ljudi bi našlo posao, a vrijednost investicije je 24 milijuna eura.
8. Luka Šibenik
U luci Šibenik predviđa se dogradnja sadašnjeg gata Vrulje za novih 9.800 četvornih metara u pravcu središta Šibenika, paralelno s obalom, čime bi nova operativna obala imala ukupnu dužinu od 510 metara. Procijenjena vrijednost građevinskih radova iznosi 11,88 milijuna eura, a projektantska cijena infrastrukturnih radova je 86 milijuna kuna. Očekivani završetak projekta je 2014. godina.
9. Luka Zadar
Izgradnja putničke luke u Zadru odvijat će se u tri faze. Prva faza obuhvaća nasipanje i izgradnju sekundarnog lukobrana, a rok završetka je godinu dana. Druga faza obuhvaća izgradnju svih obala, cestovnu infrastrukturu u Gaženici, čekališta, parkirališta.., a početak je planiran za 2010. godinu. Treća faza obuhvaća izgradnju zgrade terminala, čiji se početak planira 2011. godine. Završetak svih radova planira se u drugoj polovici 2013. godine. Projekt izgradnje Nove luke Zadar u Gaženici ukupne je vrijednosti 235 milijuna eura, od čega je zajam 220 milijuna eura. Tim bi se sredstvima financirao projekt izmještanja trajektnog terminala smještenog u središtu stare gradske jezgre i izgradnja nove trajektne luke u Gaženici.
10. Aerodrom na Hvaru
Izabrane su tri makrolokacije: Plošnik (Stari Grad), Maglićina (Poljica Jelsa), Medarevo (Brusje Hvar). Prostorni plan Županije predviđa izgradnju zračne luke na Plošniku, budući je Vlada dala nalog za nastavak radova na studiji utjecaja na okoliš.
11. Aerodrom Korčula
Na aerodrom bi slijetali manji zrakoplovi, pista bi bila duga 1500 metara i široka 40.
12. Izgradnja Jadranskog plinovoda
13. Izgradnja sustava za navodnjavanje u donjoj Neretvi - Opuzen
Dolina donjeg toka Neretve je prostor površine oko 12.000 hektara, dok se poljoprivredna proizvodnja danas odvija tek na 5.370 hektara. Investicija bi stajala 87 milijuna eura.
14. Melioracija krša dalmatinskih otoka i priobalja
Radovi na melioraciji počeli su već 2007. godine. Neplodno zemljište (krš) pretvara se u plodno tlo pogodno za uzgoj mediteranskih kultura.
15. Centar za gospodarenje otpadom Dubrovačko neretvanske županije
Trenutno se istražuju moguće lokacije - Grabovica u Dubrovniku ili Banjevica u Dubrovačkom primorju.
16. Centar za gospodarenje otpadom Zadarske županije
Projekt se planira realizirati kod Benkovca, u Biljanima Donjim. Gradnja još nije počela.
17. Bikarac
Potpisan je ugovor s grčkom tvrtkom ‘Ergazis’ o gradnji centra. Prema ugovoru radovi na prvoj fazi trebaju biti gotovi kroz 17 mjeseci, a rok je već počeo teći. Bikarac je lokacija 12 kilometara od Šibenika.
18. Lećevica - Split
U Lećevici su predviđena istraživanja, a radovi još nisu počeli. Planira se tehnologija mehaničko biološke obrade komunalnog otpada uz odlaganje izdvojenih i obrađenih, odnosno predobrađenih frakcija. Kasnije bi se išlo prema tehničkom iskorištavanju predobrađene gorive frakcije (bala). Gospodarenje otpadom traži ulaganje od 119 milijuna eura , što bi značilo 240 radnih mjesta.
19. Vjetroelektrane pokraj Splita - projekt ‘Končara’
Ishodovane su građevinske dozvole te kreće gradnja vjetroelektrana 17,5 MW snage. Investicija od 309 milijuna eura ‘stvorila’ bi oko 2000 radnih mjesta.
20. TEF d.d. Šibenik
Zemljište u fazi sanacije opasnog i neopasnog otpada. Potrebno je definirati buduću namjenu.
21. Strateši razvoj poljoprivrede u krškim poljima
Nedovoljno su iskorišteni potencijali u slivu Cetine, Donjem toku Neretve, Ravnim Kotarima, Petrovom polju... Potreban je razvoj uz povezivanje s institutima, laboratorijima i slično.
PRIREDIO SAŠA LJUBIČIĆ
|
2010.: Nezaposlenih 68.969
2012.: Posao za 54.195 ljudi
|
Županije su kočnice razvoja
Ono, što u ovome trenutku koči razvoj Dalmacije, sasvim je sigurno i njena administrativna podjela na četiri županije, koja nema uporište ni u zemljopisnom, ni u povijesnom, niti u tradicijskom pogledu.
Da je tomu tako, najbolje se vidjelo na projektu brendiranja Splitsko dalmatinske županije, koje je vodstvo Županije naručilo od američke tvrtke ‘MCcann Erickson’, a kada je dio okupljenih stručnjaka shvatio da je nemoguće ‘izvući’ samo jedan dio Dalmacije i predstaviti ga u svijetu kao cjelinu, kad on to u stvarnosti nije.
Splitski glazbenik i zaljubljenik u zavičaj Dragan Lukić Luky, ukazao je u javnosti na taj problem, a sve je više glasova iz opozicije, ali i vlasti, da je sadašnji model ustrojstva lokalne uprave i samouprave prevladan, te da je došlo vrijeme da Hrvatska u Europu uđe kao zemlja regija.
|