Slobodna Dalmacija

Tim stručnjaka 'Micro grupe’ koji je radio na projektu: Antonela Alvir, Boris Pekić i Antonela Mlikota

Upravljanje imovinom na prostoru grada obuhvaća sustavan pristup učinkovitijem korištenju resursa, kojima lokalna samouprava upravlja ili ih posjeduje. Ono što se očekuje kao rezultat efikasnog upravljanja imovinom jest povećanje kvalitete života građana grada stavljanjem resursa u funkciju, a time i omogućavanje zapošljavanja, te povećanje gradskog proračuna temeljem prihoda od imovine i drugih prihoda gradskog proračuna. Postavlja se pitanje na koji način Grad Split upravlja imovinom na svojem području.

Neiskorištena imovina, odnosno jedan dio mrtvog kapitala grada Splita predstavljen je u članku koji je izišao u Slobodnoj Dalmaciji 27. 2. 2010. Tu se spominje 15 lokacija i objekata čija se valorizacija godinama planira, ali i dalje ostaje samo mrtvo slovo na papiru. Istina, navedene lokacije nisu isključivo u vlasništvu Grada; tu se navode i nekretnine u državnom vlasništvu i one u rukama privatnih poduzetnika, međutim, imovinu jednog grada predstavlja na neki način sva imovina koja se nalazi na prostoru koji on obuhvaća, a ne samo ona koja je u njegovu vlasništvu.

Uloga Grada Splita je u definiranju vizije i smjera razvoja grada i samim time buduću namjenu i djelatnosti koje se mogu realizirati na predmetnim zemljištima. Grad je taj koji je zadužen za stavljanje imovine na svom području u najefikasniji uporabni oblik ili barem kreiranje preduvjeta za to.

'Vila Matić’ desetljećima čeka obnovu

Metropola Jadranskog bazena

Grad Split raspolaže prvenstveno prirodnim i kulturnim resursima koji ga po logici stvari svrstavaju kao jednog od vodećih kandidata za metropolu Jadranskog bazena, i to:

• Prirodne predispozicije: smještaj uz more, strateški prometni položaj koji povezuje zračni, pomorski, željeznički i cestovni promet

• Predispozicije za razvoj industrije: tradicija u brodogradnji, strojogradnji i elektroindustriji koja mora doživjeti svoje restrukturiranje, proći kroz fazu reindustrijalizacije za koju danas ne postoji nikakva strategija

• Povijesne i kulturne predispozicije: tisućljetna povijest i tradicija koja je u naslijeđe ostavila Dioklecijanovu palaču i brojne druge kulturne resurse, te prometna povezanost s ostalim lokalitetima pod zaštitom UNESCO-a i ostalim značajnim lokalitetima (Stari Grad, Trogir, Šibenik, Salona) Split se može pozicionirati kao metropola Jadranskog bazena, što je ključ na kojem se trebaju bazirati sve razvojne strategije i planovi iskorištenja imovine. Uzimajući u obzir resurse na koje se grad naslanja, mogu prepoznati potencijalni smjerovi razvoja koji su međusobno komplementarni.

• Split kao znanstvenoistraživački maritimni centar

• Split kao multimodalni prometni centar za transfer putnika i roba iz jugoistočne Europe i u nju svim oblicima prometa

• Split kao turistički centar za goste visoke platne moći Kočnica u realizaciji projekata je izostanak vizije, što za sobom povlači neusklađenost projekata, a raspoloživa imovina i znanje kao resursi, koji neupitno postoje ne koriste se dovoljno.

Žnjan je prepušten divljim graditeljima

Split - znanstvenoistraživački maritimni centar

Splitu je povijesno i prirodno već dodijeljena spomenuta uloga, koja je nedovoljno iskorištena; još za vrijeme JNA u Splitu su izgrađeni objekti – Lora, najveća luka na Jadranu, Hidrografski institut JRM, danas Hrvatski hidrografski institut (HHI), baza za demagnetizaciju brodova - smještena na Marjanu, Postaja za kontrolu brodskog magnetizma na hridi Galija, itd.

Povezivanjem navedenih subjekata i uključivanjem Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) i drugih znanstvenoistraživačkih ustanova/institucija, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, te poduzeća Brodosplit d.d., Brodogradilište specijalnih objekata d.o.o. i drugih relevantnih poslovnih subjekata u međusobnu suradnju, kreira se podloga za stvaranje jedinstvenog maritimno-istraživačkog centra na Jadranu.

Prirodni smještaj većine navedenih subjekata je vojna luka Lora, kako zbog prirodnih predispozicija Lore, logike i povezanosti prostora s brodogradilištima, tako i zbog logike izmještanja nekih subjekata s atraktivnijih lokacija u gradu, na druge podjednako funkcionalne lokacije za navedenu namjenu (Institut za oceanografiju i ribarstvo, primjerice, koji djeluje u kamenoj palači na punti Marjana).

Multimodalni prometni centar za transfer putnika i roba iz jugoistočne Europe i u nju

Split, s obzirom na svoj strateški prometni položaj u Sredozemlju, prometne pravce na kojima se nalazi, željeznički kolodvor i blizinu zračne luke ima perspektivu postati putnička luka kojoj gravitira dio jugoistočne Europe. Splitska luka, kao najprometnija luka u Hrvatskoj s 3,5 milijuna putnika godišnje i 700.000 vozila, dosegnula je svoj maksimum u pogledu kapaciteta koje nudi i na postojećim resursima ne može se adekvatno razvijati. Projekcije povećanja prometa i putnika i roba do 2015. godine, nužno traže zahvate na postojećoj infrastrukturi.

Izmještanje dijela željezničkog kolodvora na manje atraktivnu i za tu djelatnost adekvatnu lokaciju u Kopilici, pomicanje jednog podzemnog kolosijeka još bliže luci kako bi sinergija i blizina željezničke i pomorske infrastrukture bila još bolja, te oslobađanje prostora lokacije na kojoj se trenutno nalazi tvrtka Dalmacijavino d.d. , predstavlja resurs koji se mora staviti u funkciju razvoja grada. Realizacijom navedenog projekta, splitska bi luka mogla učvrstiti svoje mjesto u broju putnika i na Sredozemlju, ne samo u Hrvatskoj.

Iz Banovine nikako da iseli administracija

Turistički centar

Neiskorišteni ili neefikasno iskorišteni objekti, koji se nalaze u užem centru grada, sami po sebi vizualno narušavaju poimanje grada kao turističkog. Konstantno se ponavlja kako Grad Split nema dovoljno turističkih kapaciteta, međutim nije dovoljno spominjati samo broj kreveta koji nedostaju u vrhuncu sezone, već i nedostatku pratećih sadržaja za goste koji će ih privući u smještajne kapacitete tijekom cijele godine.

U prateće turističke sadržaje spadaju i kvalitetna privezna mjesta, prateća infrastruktura i nautički sadržaji u marinama. Upravo u funkciju turizma mogu se staviti najatraktivnije lokacije u gradu koje se trenutno koriste u sasvim druge svrhe (Katalinića brijeg, Banovina, zasad nefunkcionalni hoteli Central, Bellvue, Vila Matić, Vila Dalmacija i Ambasador), te lokacije na kojima bi se mogli realizirati popratni sadržaji u funkciji turizma (Lora, Žnjanski plato, bašta Zvončac).

Stavljanjem navedenih lokacija u turističku funkciju visoke kategorizacije, ostvario bi se željeni cilj od 10.000, odnosno 12.000 kreveta u 2015. godini, kao i stvorili preduvjeti u vidu popratnih sadržaja koji bi napunili navedene kapacitete, ali kreirali i preduvjete za bolju kvalitetu života i stanovnika Splita, a ne samo turista.

Potencijal i efekti uporabe neiskorištene imovine

Potencijal izgradnje objekata i realizacije razvojnih projekata na predmetnim lokacijama, u sljedećem bi desetogodišnjem razdoblju, u kojem ih je moguće realizirati, rezultiralo investicijama koje se procjenjuju na više od 2,2 mlrd eura. Važnost takvih razvojnih projekata za grad Split i njegove stanovnike proizlazi i iz činjenice da bi se njihovom realizacijom kreiralo oko 22.300 novih radnih mjesta.

Usporedbe radi, to bi značilo smanjivanje nezaposlenosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja gravitira Splitu kao administrativno-poslovnom središtu, za više od 50 posto (u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u prvom je mjesecu 2010. godine registrirano 38.663 nezaposlenih).

'Marjan’ je krenuo s obnovom, ali od 'Ambasadora’ nema ništa

Novac za državnu blagajnu

Neke od navedenih projekata potrebno je odmah pripremati za nadolazeće Strukturne fondove koji će Hrvatskoj biti dostupni od 2012. godine, kada je predviđen ulazak u EU. Projekt izgradnje prometnog modularnog čvorišta, razvoj sadržaja i infrastrukture na Žnjanskom platou, sanacija i stavljanje Karepovca u uporabu, projekti su koji su svojom tematikom potencijalni kandidati za financiranje od strane EU-a.

Samo efekti na proračun Grada Splita od komunalnog doprinosa i komunalne naknade u desetogodišnjem razdoblju bili bi oko 200 milijuna Eura, što predstavlja oko 1,5 godišnjeg proračuna, ili promatrano godišnje (20 milijuna EUR) što bi značilo povećanje proračuna za oko 20 posto. Prihodi od poreza na dohodak u cjelokupnom promatranom razdoblju samo na temelju novozaposlenih radnika se procjenjuju na nešto više od 150 milijuna Eura koji bi bili prihod gradova, općina i županije, a najvećim dijelom prihod Grada Splita.

Pozitivni efekti na državni proračun i izvan proračunske korisnike kroz prizmu povećanja direktnih prihoda, i to prihoda od poreza na dodanu vrijednost, vodnog doprinosa, poreza na dobit bi iznosili u desetogodišnjem razdoblju nešto više od milijardu Eura, dok bi prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje na temelju novozaposlenih radnika doprinijeli povećanju državne blagajne za nešto više od 200 milijuna Eura.

Opisani direktni efekti ovih projekata na državni proračun u promatranom razdoblju otprilike odgovaraju ukupnom planiranom deficitu državnog proračuna u 2010. godini, što znači da bi s prosječnim godišnjim efektima ovih projekata Republika Hrvatska mogla financirati 10% svog deficita godišnje.

Potencijali u vidu strateškog položaja, direktne infrastrukturne povezanosti željezničkog i pomorskog prometa u samoj luci, tradicija u brodogradnji, strojogradnji i elektroindustriji, povijesne i kulturne predispozicije, te postojanje znanja ključni su resursi za kreiranje i ostvarivanje vizije Grada Splita kao metropole Jadranskog bazena i treba ih što prije početi valorizirati.

Antonela Alvir, Antonela Mlikota, Boris Pekić