Slobodna Dalmacija

Povratak na naslovnicu

SMS komentar pošaljite na 666555 sa ključnom riječi SLD, (3,72 kn/sms).

Nakon prekrasne izvedbe protiv Dundalka, bod u Rijeci i prolazak Kazahstanaca bi bija golem uspjeh. A jesmo spustili letvicu... Mali Krešo

Detalji o usluzi >

Spektar

Objavljeno 24.08.2013. u 13:58

trendovi

U mapiranju je budućnost splitskog turizma

Gradovi razvijaju bezbrojne tematske rute koje objedinjuju određene kulturne i druge sadržaje u inovativne mape koje se šire društvenim mrežama i u kratko vrijeme privlače tisuće novih posjetitelja
Ljudi, mapirajmo se! U mapiranju je budućnost. I kao što je početak svih procesa s oznakom ‘budućnosti’ težak, takva je stvar i s ovim mapiranjem. No, kad se u hrvatsku javnost lansira sljedeća tvrdnja - cili svit se mapira - ne treba sumnjati da ćemo uskoro svi infišati u tu ‘novu nauku’.

Sjetimo se samo brendiranja, kad smo kojih stotinjak godina nakon njemačkog AEG-a potpuno skrenuli s uma pa krenuli brendirati sve - od poljičkog soparnika do privjesaka sa svetim Vlahom. No, vratimo se mapiranju; ono što se primjerice Splitu dogodilo zadnjih nekoliko godina - nezabilježeni turistički bum, uz ovogodišnje povećanje broja gostiju od čak 20 posto na one stotine tisuća koje su ga već pregazile, kao stvoren je teren za mapiranje. Ali Split to ne zna. To prije što, bez obzira ne neke dugoročne strategije od kojih je malo toga zaživjelo, ni kriv ni dužan, bez ikakvog plana biva preplavljen fureštima. Nisam znao puno o mapiranju, no večerima razgovarajući dok smo se trljali leđima sa sretnim ljudima svih svjetskih nacija, slušao sam nekoliko ljudi koje sam pozvao za sugovornike u ovom članku, pa tako eto shvatio da je riječ o nečem vrlo važnom.


Arhitekt Vedran Mimica (59), nekadašnji programski direktor na čuvenom nizozemskom Berlage Institutu, a sadašnji dekan za istraživanja na Illinois Institute of Technology u Chicagu, te naše mlade snage, povjesničar umjetnosti Nikola Bojić (26) i postdiplomant na prestižnom Harvard Graduate School of Design, arhitekt Frane Dumandžić (26), tajnik Društva arhitekata Splita i dizajner Damir Prizmić (33), pomoći će nam u razotkrivanju procesa kojem sigurno nećemo uteći.

Neiscrpan potencijal

- Pojednostavljeno, mapiranje predstavlja analizu ‘stvarne stvarnosti’ urbanih procesa. Tijekom analize upotrebljavaju se različite metode zabilježavanja urbanih procesa i situacija: video i fotomapiranje, analize statističkih podataka, analize baza podataka, razgovori sa sudionicima urbanih procesa, Google pretraživanja... Posebna se pažnja posvećuje grafičkim i/ili audiovizualnim interpretacijama ‘mapa’ to jest dijagramatskim prikazima najbitnijih zaključaka mapiranja. Često se rade i ‘mape’ koje su interaktivne i gdje se različiti parametri mogu mijenjati te uspoređuju rezultati i utjecaji promjene tih parametara na određenu urbanu situaciju - objašnjava profesor Mimica, te prilaže krajnje razumljiv primjer:

- Zamislite da imate zadatak mapiranja splitskog prometnog transferija na Istočnoj obali iz perspektive turista koji je upravo stigao vlakom iz Zagreba, a trebao bi autobusom do Drvenika. Recimo da je došao iz Budimpešte i ne govori niti jedan jezik osim mađarskog. Zadatak je mapirati informacijski sustav tog urbanog piksela. Znači, trebate zabilježiti sve prostorne situacije kroz koje će naš turist proći od izlaska iz vlaka do ukrcaja u autobus za Drvenik. Za mapiranje ceste koristit će se iPhone i MacBook Pro. Rezultat mapiranja će biti film i slike koje ćete dalje obraditi da biste pokazali situacije u kojima turist ima ili u ovom slučaju najvjerojatnije nema, mogućnost spoznaje okoliša. Rezultat mapiranja će vas približiti ‘stvarnoj stvarnosti’ situacije u okolišu koji analizirate. Osnovna svrha mapiranja je onda prije svega u pronalaženju načina za promjenu urbanog konteksta gdje će vam materijal mapiranja, fotografije i video, poslužiti za projekt promjene postojećeg stanja - zaključuje Mimica.

- Nekad je važilo; tko ima mapu, ima moć, primjerice, politička vlast ostvarivala se kartografijom, kroz čitavu povijest mape su definirale i redefinirale životni prostor i naš položaj u njemu - nastavlja Nikola Bojić: - Danas je situacija nešto drukčija. Razvojem i demokratizacijom suvremene tehnologije, mape poput Googleovih postale su sveprisutne i svakodnevno ih koriste milijuni ljudi diljem svijeta. Odjednom je postalo jako važno gdje se nalazimo, kuda zalazimo, kojim rutama se krećemo, gdje smo bili, kakva smo iskustva stekli i gdje dalje planiramo ići, i sve to prikazano na interaktivnoj mapi. Mnogi podaci koji prije nisu postojali ili su bili ekskluzivni i beskrajno vrijedni u posljednjih su nekoliko godina postali javno dostupni i neizmjerno opsežniji nego prije. Ta ista ‘javnost’ stvara, koristi i razmjenjuje podatke, pa suvremene mape, za razliku od onih povijesnih, postaju živi prostorni okviri koji u realnom vremenu pokazuju kako ljudi ‘koriste’ grad, gdje se zadržavaju, a što izbjegavaju, što im smeta, što im se sviđa, što čuvaju i čime se ponose - navodi Bojić, dodajući kako se iz baze svima dostupnih podataka stvara neiscrpan marketinški i istraživački i razvojni potencijal.

Efikasnije upravljanje


- Gradovi razvijaju bezbrojne tematske rute koje objedinjuju određene kulturne i druge sadržaje u inovativne mape koje se šire društvenim mrežama i u kratko vrijeme privlače tisuće novih posjetitelja. Mnogi se svjetski hoteli ili restorani natječu za više virtualnih posjeta i korisničkih komentara što je postalo znakom prestiža. Turizam se zapravo može jednostavno opisati kao kretanje po mapi, najprije onoj globalnoj - od kuće do destinacije, a onda kao kretanje od jedne do druge točke, od jednog do drugog doživljaja. Priča o mapiranju direktno je vezana za suvremenu turističku imaginaciju. Imaginarno putovanje po mapi oduvijek je prethodilo onom realnom, no danas mapiranje predstavlja nevjerojatan turistički resurs posebno za tip mlađih, obrazovanih gostiju koje imamo prilike vidjeti u Splitu posljednjih nekoliko godina. Ipak, napredni turistički marketing samo je mali dio, površina cijele priče o mapiranju - kaže Bojić. - Mapiranje nije samo odraz prolaznog trenda, turističkog ili tehnološkog, već sasvim novi način promišljanja o problemima, razvoju i čuvanju prostora u kojem živimo.

Novinar Jurica Pavičić na jednoj je nedavnoj tribini o turizmu i kulturi podsjetio da turiste u Splitu najviše privlače lokacije koje su građani uredili za sebe. Kod nas se često dogodi da na sam spomen problema komunalnog uređenja, prostornog i kulturnog razvoja u prostoru, i gradsku vlast i građane zaboli glava. Jednostavno, a da ne razumijemo i jasno prikažemo sebi što nam se događa u prostoru u ekonomskom i kulturnom smislu, gdje su točno problemi i na koje su načine povezani, teško možemo doći do ikakvih efikasnih rješenja. Suvremeno mapiranje postalo je neizmjerno važna tema upravo stoga jer omogućuje da se u realnom vremenu i ono dobro i ono loše stavi na istu mapu, čime se otvaraju sasvim novi uvidi i nova kreativna rješenja. Danas mnogi govore o razvoju ‘pametnih gradova’ koji su održivi i gotovo potpuno automatizirani, no najbolje prakse zapravo omogućuju da građani sami na pametniji način koriste svoj grad. Otvoreni sustavi urbanog mapiranja potiču upravo takve procese. Poglavarstva mnogih europskih i američkih gradova za javnost su stoga otvorila baze podataka vezanih za gradsko upravljanje te pokrenula inicijative javne participacije i mapiranja.

Razlog je jednostavan; otvaranjem podataka i javnim poticanjem slobodnog obilježavanja urbanih fenomena i problema na interaktivnoj mapi, građani u par klikova obavljaju posao za koji su prije bili potrebni timovi ljudi i višegodišnja skupa istraživanja koja su često urodila potpuno beskorisnim strategijama. Štoviše, kao i s turizmom, pokazalo se da ljudi koji prethodno koriste mape na sličan način, vode veću brigu o vlastitom životnom prostoru, što naravno dodatno smanjuje troškove i gradsko upravljanje čini efikasnijim. Sve to skupa dovelo je do preokreta u trendovima urbanog planiranja i oblikovanja. Sve više se odustaje od velikih zahvata i dugoročnih vizija, a ide se prema radu s mapama koje upućuju na potrebu za nizom manjih, ali povezanih urbanih intervencija koje značajno unaprjeđuju kvalitetu prostora i cjelokupno urbano iskustvo. Ponekad se čini da mapiranje postaje ne samo logično i ispravno, već i jedini mogući odgovor lokalnom kaosu i globalnoj ekonomskoj krizi koje dokida velike gradske investicije - zaključuje Nikola Bojić.

damir šarac

Interaktivni vodič

Prije gotovo godinu dana mladi splitski dizajner Mišo Komenda i arhitekt Frane Dumandžić, tajnik DAS-a, načinili su interaktivnu web-aplikaciju s najpoznatijim primjerima splitske arhitekture moderne, baziranu na materijalu ‘Vodiča splitske arhitekture XX. stoljeća’ u izdanju prof. dr. Darovana Tušeka. Godinu dana bezuspješno pokušavaju pronaći sredstva za aplikaciju, a za to vrijeme ideja o digitalnom prikazu splitske arhitekture prerasla je u dvojezičnu interaktivnu mapu s elaboriranim podacima o građevinama, autoru, vremenu nastanka, bogatom fotodokumentacijom, te informacijama kako doći do pojedine građevine. - Takva mapa nije samo namijenjena turistima, već poglavito građanima Splita za upoznavanje dosad nedovoljno prezentirane suvremene baštine, ali i kao stručna platforma za kritičko sagledavanje, zaštitu te revitalizaciju moderne arhitekture.

Razlog zbog čega je odlučeno u ovolikoj mjeri proširiti ‘memento’ je zapravo fascinantna specifičnost moderne arhitekture koje baštini naše podneblje na svjetskoj razini, s obzirom na to da se odmaknulo od strogih svjetskih kanona i stvorilo specifičnu, regionalnu, mediteransku arhitekturu - naglašava Dumandžić, čijoj tvrdnji u prilog recentnosti ide i činjenica kako je tema čitavog idućega Venecijanskog bijenala arhitekture koji organizira najutjecajniji svjetski arhitekt današnjice, Rem Koolhaas, upravo to razdoblje svjetske povijesti pod nazivom: Absorbing Modernity: 1914 . - 2014., dok se izborništvo hrvatskog nastupa prof. dr. Karin Šerman bazira na spomenutoj specifičnosti naše moderne arhitekture u odnosu na svjetsku. - Primarna ideja je da napokon naučimo principe građenja u prostoru kojeg je sve manje, i to od generacije arhitekata i urbanista koja je to majstorski radila. Mapiranje i revalorizacija dobrih primjera iz povijesti najbolji je način za početak promjene - kaže.


Za sve je kriva kolera...

Dizajner Damir Prizmić podsjeća kako je najpoznatiji projekt mapiranja pokrenuo dr. John Snow 1854. godine kad je kolera pogodila Englesku, a opće prihvaćeno mišljenje bilo je da se zaraza širi zrakom. Dr. Snow je suprotno općem mišljenju ukazao na povezanost određenih crpki pitke vode, kanalizacijskog sustava i bolesti. Samo jedna specifična točka na Snowovoj mapi, ukazala je na čak 500 smrtnih slučajeva unutar deset dana. Nakon što su uspaničeni službenici poslušali liječnikom savjet i skinuli ručku s crpke na toj lokaciji, epidemija je lokalizirana. Danas kad se suočavamo s urbanim problemima koji se često čine presloženi da bi ih uopće razumjeli, a kamoli riješili, mape predstavljaju velik potencijal. Suvremena revolucija mapiranja prouzročena demokratizacijom tehnologije i masovnom participacijom građana, potaknula je kontinuirana masovna volonterska mapiranja poput projekta OpenStreetMaps, a svakodnevno se pokreće i velik broj projekata fokusiranih na lokalnu zajednicu i grad. Jedan od takvih domaćih primjera je aplikacija za pametne telefone Flaster.hr autora Vedrana Židanika i Elvisa Mehmedovića. Flaster je platforma za izvještavanje koja omogućava građanima da pomoću mobilne aplikacije jednostavno mapiraju bolna mjesta u gradu, predlože rješenje problema, te na svoj način gradu ‘zalijepe flaster’. Što je više flastera na jednom mjestu, to je kritičniji problem i hitnije njegovo rješavanje. Ipak, čak i kada se pogodi potreba, postigne dobar dizajn, optimalan doživljaj korisnika, široka dostupnost, vizualni trend i trenutak - ovakve inicijative imaju malo izgleda ukoliko se ne naiđu na razumijevanje i suradnju gradskih institucija ili privatnog sektora. Rastuća je lista progresivnih gradova poput Londona, Toronta, Portlanda, Bostona koji već nekoliko godina prepoznaju i potiču takav angažman građana - objašnajav Prizmić.