Slobodna Dalmacija

Povratak na naslovnicu

SMS komentar

Povaćali trošarine, ustvari, povećali KLOŠARINE. Buco

Kako poslati komentar

Spektar

Objavljeno 30.08.2008. u 13:17

ŠANSE DA DOŽIVITE ZRAKOPLOVNU NESREĆU SU JEDAN PREMA JEDANAEST MILIJUNA

Avionom je, ipak, najsigurnije

Zrakoplovni prijevoznici s najgorim rezultatom u posljednjih 20 godina su: Air India, Avianca, Nigeria Airways i LOT Polish Airlines. Najrizičniji su Aeroflot, China Airlines, Turkish Airlines, Egyptair i CAAC Kina

Zrakoplovni prijevoznici s najgorim rezultatom u posljednjih 20 godina su: Air India, Avianca, Nigeria Airways i LOT Polish Airlines. Najrizičniji su Aeroflot, China Airlines, Turkish Airlines, Egyptair i CAAC Kina

Vjerojatnost da čovjek doživi zrakoplovnu nesreću iznosi jedan prema 11 milijuna, dok su šanse da nastrada u automobilskoj nesreći jedan prema pet tisuća. Ma koliko išle u korist letenja, u trenutku kada se broj stradalih u zrakoplovima diljem svijeta u samo nekoliko dana popeo na 245 žrtava, statistike se čine potpuno promašenima.

Prva od tragičnih vijesti stigla je prošlog tjedna iz američke savezne države Utah, gdje je u padu sportskog zrakoplova nedugo nakon polijetanja s aerodroma Canyonlands Field poginulo svih devet putnika i pilot, a jednaka je sudbina snašla deset humanitaraca u Gvatemali. Rušenjem boeinga 737 u Kirgistanu je smrtno nastradao 71 putnik, među njima i 17 članova srednjoškolskog košarkaškog kluba iz Bišeka.

No, tragedija koja će zauzeti visoko mjesto na popisu najtežih zrakoplovnih nesreća u povijesti letenja je prošlotjedni pad zrakoplova “Spanairove” kompanije u Madridu, u kojem su život izgubila 154 putnika i člana posade. Prisilnim prizemljenjem zrakoplova u francuskom Limogesu početkom ovog tjedna ozlijeđeno je 26 osoba, dok se u Münchenu zapalio motor aviona talijanske kompanije “Air Dolomit”, ali su pravodobnom reakcijom pilota, koji je na vrijeme zaustavio polijetanje, putnici prošli bez ozljeda.

U isto su se vrijeme i u Hrvatskoj dogodila dva incidenta bez tragičnih posljedica: zrakoplov boeing 737 sa 190 putnika i sedam članova posade, koji leti na liniji Pula – London, ubrzo nakon polijetanja vratio se u zračnu luku pokraj Pule, jer je posada uočila dim u prostoriji za pripremu hrane, a zrakoplov kompanije „Dubrovnik Airline“ poletio je iz Madrida u Dubrovnik s oštećenim kotačem. Iako su vatrogasci i Hitna pomoć bili u pripravnosti, kao i dubrovačka bolnica, zrakoplov sa 108 putnika sletio je na odredište bez teškoća.

Europa najsigurnija

Uza sve potresne vijesti koje su proteklih dana punile novinske stupce, pa i onu da je otet sudanski zrakoplov, u svijetu se i dalje zrakom godišnje preveze od 3,5 do četiri milijarde putnika, a razlog zbog kojeg Europa i dalje prednjači s najmanjim brojem stradanja je njezina strogost. Europska komisija za prijevoz redovito objavljuje popis aviokompanija kojima je zabranjeno letjeti europskim zračnim prostorom jer ne udovoljavaju propisanim standardima sigurnosti.

U klasu rizičnih uvršteno je preko 150 zračnih prijevoznika, uglavnom afričkih, od kojih čak 52 dolaze s tla Demokratske Republike Kongo, uključujući i jednog čiji je naziv, ironično, Safe Air Company (‘Sigurna zračna kompanija’). Na drugom su mjestu indonezijske kompanije, njih 48, a zabrane su izdane i za 23 kirgistanska prijevoznika. Iako njihovi zrakoplovi ne slijeću na domaće piste, “crnu listu” (objavljuje se u Službenom listu EU-a) dobro je imati pri ruci onda kad se putuje izvan iskušanih ruta, i za svaku sigurnost izbjeći letove drugorazrednim zrakoplovima.

U slučaju da se zračni prijevoznik ne nalazi na popisu rizičnih, uvijek je korisno provjeriti njegovu prosječnu stopu fatalnih nesreća, koja se izračunava za svaku zrakoplovnu tvrtku u svijetu od 1970. godine na način da se broj tragičnih nesreća dijeli s prosječnim brojem letova. Isključimo li nesreće koje su povezane s terorističkim napadima, na temelju broja tragedija na milijun prevezenih putnika, zrakoplovni prijevoznici s najgorim rezultatom u posljednjih 20 godina su: Air India (21.48), Avianca (5.93), Nigeria Airways (5.53) i LOT Polish Airlines (4.54).

Najrizičniji prijevoznici otkrivaju se i na temelju broja fatalnih nesreća na milijun letova, među kojima su pet kompanija s najgorim rezultatima u poslijednjih 20 godina Aeroflot, China Airlines (Tajvan), Turkish Airlines, Egyptair i CAAC (Kina).

Opasne piste

Iako se najveći broj zračnih nesreća događa zbog ljudskih pogrešaka, ponajviše pilota (53 posto), a za dobar dio njih krivnja se svaljuje na mehaničke kvarove (20 posto), vremenske neprilike (11 posto) i terorizam (osam posto), ponekad je za tragediju dovoljna pista. U svijetu je poznato više ozlogašenih terena za slijetanje, kojima se ne usuđuju približiti ni najiskusniji piloti.

Na samom vrhu zastrašujućih pista je ona druge najprometnije zračne luke na istoku Kariba - Princess Juliana International Airport na otoku Saint Martin. Aerodrom je poznat po kratkoj pisti od samo 2180 metara, što je jedva dovoljno za slijetanje težih zrakoplova, zbog čega joj letjelice prilaze sa samo 20 do 30 metara visine, iznad glava turista koji se odmaraju na obližnjoj plaži. Začudo, još uvijek nije zabilježen veći incident prilikom slijetanja u tu zračnu luku.

Courchevel je ime jedne od najopasnijih zračnih pista na svijetu, sa samo 525 metara dužine i nagibom od 18,5 posto. Smještena je u francuskim Alpama, a slijetanje je dopušteno samo pilotima s posebnim dozvolama, pa će obični smrtnici teško stići tamo charter letovima. Na avanturu slijetanja na snježnu pistu odvažio se glumac Pierce Brosnan, jer riječ je o aerodromu koji se pojavljuje u uvodnoj sceni Bondova filma “Tomorrow Never Dies”.

Barra Airport jedini je aerodrom na svijetu koji za pistu ima - plažu. BRR je smješten na pješčanoj plaži Traigh Mhor na škotskom otoku Barra, a za doživljaj slijetanja na jednu od najdojmljivijih zračnih luka može se rezervirati let iz Glasgowa “British Airways” kompanije. Aerodrom je “prirodno” osvijetljen, pa se u slučaju da zrakoplov slijeće u kasnijim popodnevnim satima uz pješčanu pistu mogu uočiti parkirani automobili s upaljenim svjetlima kao smjernice pilotima. Jednom dnevno pista je okupana plimom, a za vrijeme oseke prolaznike se natpisom upozorava da se udalje od plaže.

Prva mjesta najvećih tragedija u zraku zauzimaju katastrofe s više od 500 poginulih, a “tron” još uvijek drži sudar dvaju zrakoplova na Kanarskom otočju, koji je skrivio KLM-ov pilot. Tog tužnog ožujka 1977. godine na Tenerifima su život izgubile čak 583 osobe. U nevjerici je u kolovozu 1985. godine vijest o udaru japanskog zrakoplova u planinu Osutaka, “preletjela” svijet. Zbog kvara na motoru zrakoplova “Japan Air Lines” u drugoj najtežoj zračnoj nesreći smrtno je stradalo 520 osoba.

Na ljestvici smrti slijede nesreće s više od 300 stradalih: u New Delhiju 1996. godine (349 mrtvih), tragedija “Turkish Airlinesa” u Francuskoj 1974. godine (346 mrtvih), katastrofa koja se zbila iznad Atlantskog oceana nedaleko od Irske 1985. godine (329 mrtvih) te nesreća nacionalnog prijevoznika u Saudijskoj Arabiji 1980. godine (301 putnik).

Nesreće

I jedna hrvatska tragedija upisana je među najveće tragedije, kada su se na deset tisuća metara nedaleko od Zagreba, 10. rujna 1976. u 11.14 sati, sudarili zrakoplov British Airwaysa, koji je poletio s londonskog Heathrowa prema Istanbulu i zrakoplov makedonske tvrtke Inex-Adria Avioprometa na letu iz Splita prema zračnoj luci Köln-Bonn. Fatalnom pogreškom zagrebačkog kontrolora leta, te posada obaju zrakoplova, život je izgubilo 176 ljudi, a kasnije je utvrđeno da se tragedija mogla izbjeći u tri stotinke sekunde, koliko je bilo potrebno da se stvari odigraju drukčije.

U drugoj najvećoj domaćoj zračnoj katastrofi 23. svibnja 1971. godine nakon slijetanja na aerodrom u Omišlju na otoku Krku zapalio se zrakoplov, pri čemu je poginulo 78 ljudi, među njima i istaknuti hrvatski pjesnik Josip Pupačić sa suprugom i kćeri. Upravo je jednu od svojih posljednjih pjesama “Moj križ svejedno gori”, Pupačić napisao nekoliko mjeseci prije, što se kasnije tumačilo kao njegova vizija gorućeg aviona iz visina.

Najveći misterij je treća nesreća po broju poginulih u hrvatskom zračnom prostoru. Kada je američki zrakoplov boeing 737, 3. travnja 1996. udario u brdo Velji Do, život su izgubile 34 osobe. Od dvoje hrvatskih državljana koji su tada nastradali, jedan je bio Nikša Antonini, fotoreporter Slobodne Dalmacije. Zrakoplovom je u Dubrovnik prevoženo američko izaslanstvo, na čelu s ministrom Ronom Brownom, a jedina preživjela, stjuardesa Shelley Kelley, život je izgubila u helikopteru Hitne pomoći, iako se činilo da je tek lakše ozlijeđena.

Samo nekoliko dana poslije tragičnog događaja mrtav je pronađen Niko Jerkuić, voditelj navigacije na aerodromu Čilipi, s prostrijelnom ranom u prsima za koju je policija utvrdila da je samoubojstvo. Nesreću je tada obavila neuvjerljiva teorija urote prema kojoj je tadašnji predsjednik Bill Clinton naručio Brownovo ubojstvo.

Unatoč svim zloslutnim pokazateljima, zračni promet i dalje je najsigurniji. Na milijun letova u prosjeku se u svijetu dogodi tek jedna nesreća, a u zraku nastrada tisuću putnika godišnje, dok se na cestama diljem svijeta svakog dana gubi tri tisuće života.

Najsigurnija stražnja sjedala

Prema studiji britanskog Greenwich Universityja, putnici koji sjede u stražnjem dijelu zrakoplova imaju čak 20 posto veće šanse za preživljavanje, a najnesigurnija su sjedala u zrakoplovu ona u prvom razredu, odnosno biznis klasi.

Ista studija otkriva i poražavajući podatak prema kojem putnici zrakoplova ne pokazuju socijalnu osjetljivost, odnosno ženama, starijim osobama i djeci prilikom eventualnog spašavanja iz zrakoplova ne daje se nikakva prednost.