Slobodna Dalmacija

» Koji je trenutačno najveći problem u EU-u?

- Najveći je problem da nema konsenzusa kako riješiti problem s krizom u Grčkoj. EU ima fondove za razvoj infrastrukture, poljoprivrede..., svatko tko želi novac iz EU-a treba predstaviti projekt, pribaviti opsežnu dokumentaciju i onda se iz fondova odobrava novac. Taj sustav je do sada dobro funkcionirao, ali u slučaju Grčke milijarde se direktno uplaćuju, a ne zna se kako će taj novac biti iskorišten niti ima garancija da se rastrošnost neće ponavljati. Svaka država treba čuvati svoju ekonomiju. Ali onda oni koji se nisu ponašali racionalno kažu - vi, Nijemci, imate dosta novca i morate platiti. To nije u redu.

» Kako biste Vi riješili nastalu situaciju?

- Ne smije se produljavati isplaćivanje novca bez promjena u sustavu Grčke. Treba opet revidirati Lisabonski ugovor i fleksibizirati članstvo u euro-zoni, jer do sada naša i francuska vlada identificiraju članstvo u euro-zoni sa članstvom u EU-u, a egzistenciju eura identificiraju s egzistencijom Europske unije. To nije u redu i to nije tako. EU je puno više od novca i eura, imamo pravnu, političku i socijalnu uniju. Ako i ne bude eura, Unije će i dalje biti, to treba biti poruka. Financijska unija je važan dio EU-a, ali kad i ako privremeno isključimo neke članove iz euro-zone, to ne znači nikako da je kraj Europske unije.

» Bi li bilo dobro isključiti Grčku iz euro-zone i “oduzeti” joj euro?

- To će biti nužna posljedica, to ćemo svi vidjeti.

» To će se uskoro dogoditi?

- Vjerojatno da. Ali Europa neće pasti nakon toga. Iz svake krize EU je na kraju izišao stabilniji i jači.

» I dalje ste, vidim, gorljivi zagovornik EU-a.

- Sjećam se dobro Drugoga svjetskog rata i mislim da je EU kao ideja i kao institucija najbolje što smo ostvarili u prošlih 300 godina. Nikad nije bilo ovoliko razdoblje mira među članicama, korak po korak razvijena su zaostala područja u Europi.

» Euro i Hrvatska?

- Bavim se i ekonomskim problemima i sumnjam da bi to bilo dobro za Hrvatsku. Ja čitam s interesom vaše novine i analize. Vi ste napisali da imate dosta sličnosti s Grčkom, ja mislim najprije da treba razviti kulturu europskih projekata u Hrvatskoj, već sada nakon uspješnog završetka pregovora za RH je rezervirano dosta novca u fondovima i sada treba formulirati dobre projekte i možete s tim novcem razviti infrastrukturu, ali i industriju. Grci i Portugalci nisu najefektivnije iskoristili taj novac - izgradili su ceste, stanove, ali su malo polagali u industriju. Zato ih je kriza tako i pogodila.

» Kako komentirate naše javne službe?

- Prevelike i preskupe. To je velik broj ljudi kojima je teško dati otkaz. Primjerice na nekim otocima ima velik broj općina i sva sila administracije. To je nevjerojatno! Svaka općina ima načelnika, tajnicu, općinska vijeća... To nitko ne može financirati. Tu možete uštedjeti bogatstvo. Na vašu državu je dovoljno pet ili šest županija, a ne 20 plus Grad Zagreb.

» Koliko je turizam bitan za hrvatski razvoj?

- Čini mi se da ljudi u Hrvatskoj misle da turizam sve može spasiti. Već sam dugo tu i vidim da se olako, primjerice, zatvori malo brodogradilište na Braču, gasi se proizvodnja. Sada će se taj prostor iskoristiti za neke jahte, vezove, ja ne mogu to razumjeti, jer je bilo potražnje. Nisu dobro organizirali posao, tko zna što stoji iza toga. Treba razvijati sve, ne samo turizam. No, ako već računate na ozbiljan prihod od turizma, trebate misliti na otpad - na otocima ne postoji ni jedan sistem zbrinjavanja otpada. To pitanje treba riješiti jer vaše čisto more za deset godina više neće biti čisto.

» Vi mislite da bi Hrvatska mogla biti nova Grčka?

- Ako ne razvijete industrijske kapacitete, onda bi moglo i do toga doći. Hrvatska bi mogla biti nova Grčka.

» Što nas može spasiti?

- Hrvatska Vlada mora dobro iskoristiti europski novac da podigne industriju. Ne možete napraviti automobilsku industriju, ali imate interesantan rezervoar mladih ljudi koji su pametni, dobro razmišljaju. Ali do sada 60 do 70 posto tih pametnih ljudi hoće ići van radi karijere. Meni nije jasno kako se može, 20 godina nakon stvaranja Hrvatske, dogoditi jedan slučaj kao Jadrankamen ili Dalmacijavino.

Čak sam i išao posjetiti te ljude u Dalmacijavinu, ne mogu razumjeti što rade vaša Vlada, Grad Split... Čitao sam da ste u Krivičnom zakonu propisali da neisplata plaća bude kazneno dijelo i da se poslodavca može kazniti s tri godine zatvora. Ali to nije to. Naprije treba razviti ekonomsku bazu, a onda kažnjavati, a ne obrnuto.

» Pratite li situaciju u regiji, što mislite jesu li narodi na području bivše Jugoslavije na pragu pomirenja?

- Kao njemačkom pravniku teško mi je o tome govoriti. Mi, Nijemci, puno smo pogriješili u povijesti, napravili smo taj grozni nacistički režim, ali poslije toga smo morali naučiti da je najbolje otvoreno diskutirati o pogreškama i otvoreno razjasniti što se to dogodilo i razviti pravne konzekvencije, kompenzacije za žrtve. Treba otvoreno priznati što je bilo loše.

Mislim da toga nedostaje u Hrvatskoj. Sada među narodima bivše YU nedostaje suradnje na ekonomskom i političkom nivou između bivših republika, a danas suverenih država. Vaš predsjednik Josipović aktivno radi na pomirenju i bilo ga je fantastično slušati u Berlinu. Pokazao je hrabrost.