Slobodna Dalmacija

Povratak na naslovnicu

SMS komentar pošaljite na 666555 sa ključnom riječi SLD, (3,72 kn/sms).

Kolinda Grabar Kitarović: "Ne mogu gledat više ovu zemlju kako tone"! Znači li to da odustaje od kandidature? Ivan Maleš, Split.

Detalji o usluzi >

Spektar

Objavljeno 19.02.2011. u 11:31

Gle, sjetili se - Tesle!

Kako je Hrvatska naglo ‘otkrila’ velikog izumitelja iz Smiljana

Znanstvena javnost  obrušila se na Dragu Plečka zbog njegova promicanja pseudoznanstvenog pristupa životnom opusu genija koji je svojim otkrićima zadužio svijet. A svih ovih godina Teslu se nepravedno prešućivalo dok smo se dičili zvijezdama sap

 Teslin spomenik ispred njegova memorijalnog
 centra u Smiljanu
Grozno je to  što radi taj Drago Plečko! Zamislite, poznati alternativac se nedavno usudio otvoriti “Dane Nikole Tesle” u zagrebačkom Tehničkom muzeju, govoreći u prepunoj dvorani o Teslinim paranormalnim iskustvima.

Znanstvena javnost nije oklijevala: hrabro se obrušila na Plečka, napadajući ga zbog promicanja pseudoznanstvenog pristupa životnom opusu genijalca koji je svojim otkrićima zadužio svijet. Dr. Dario Hrupec s Instituta “Ruđer Bošković” kritizirao je Plečka zbog “vulgariziranja genijalnosti slavnog znanstvenika”, naglašavajući da je inzistiranje na Teslinu interesu za paranormalno jednako svođenju Van Gogha na čovjeka koji si je odrezao uho ili Tina Ujevića na čovjeka koji je volio popiti.

U otvorenom pismu koje je dr. Hrupec supotpisao sa dr. Dankom Bosancem Plečko je nazvan šarlatanom, a čitav događaj sramotnim, dvojac znanstvenika je pozvao i akademsku zajednicu da se oglasi tim povodom. Dr. vet. Jelena Šuran je samo jedna od onih koji su se i odazvali, pitajući čelne ljude Tehničkog muzeja što je sljedeće, tj. hoće li 2012. pozvati Vidovitog Milana da komunicira s Teslom?... Dr. med. Ivan Skelin i dr. Dejan Vinković također su se pridružili osudi. Dakle, iz svega se može zaključiti kako živimo u društvu čija je akademska zajednica budna i senzibilizirana na zloporabe bilo koje vrste.

Obnova rodne kuće

E pa, dobro jutro, akademska zajednico! Lijepo ste se naspavali svih ovih godina, kada se o Nikoli Tesli u Hrvatskoj – nije teško pogoditi i zašto – baš i nije puno govorilo. U međuvremenu, Tesla je, istina, ne samo zbog svojih 700 patenata, od kojih su neki imali epohalnu težinu, u Srbiji doživio puno više počasti: osim što se nalazi na papirnatim dinarima, u Beogradu ima i svoj muzej (doduše, još od 1952.), a po njemu je ime dobila i beogradska zračna luka.

Mi smo se istodobno dičili zvijezdama sapunica iz Venezuele s hrvatskim korijenima, tražili smo hrvatske, tj. korčulanske gene i Maradoni, isticali hrvatske korijene filmskog Hulka, glumca Erica Bane (Banadinovića). Da se zna i za nas! Teslino ime se zadržalo tek na ponekoj ulici, školi ili, recimo, splitskoj udruzi Dalmatinski inovatori “Tesla”. Ni jedna značajna institucija u Hrvatskoj nije tijekom zadnja dva desetljeća ponijela njegovo ime.

Situacija se, doduše, popravila 2006. godine, kada je u čitavom svijetu obilježavana 150. obljetnica rođenja jednog od najvećih genijalaca naše civilizacije. Te je godine u Teslinu rodnom selu Smiljanu kod Gospića otvorena obnovljena rodna kuća. Otvaranju renovirane kuće i Memorijalnog centra vrijednog sedam milijuna eura nazočili su i tadašnji predsjednik Stjepan Mesić te predsjednik Srbije Boris Tadić.

Veliki Teslin spomenik premješten je iz dvorišta Instituta “Ruđer Bošković” u sam centar Zagreba, a dočekali smo i povratak Teslina spomenika u Gospić, gdje je miniran početkom rata, kada je svjetski poznati znanstvenik očito postao “tek obični Srbin, čitaj – četnik”. A takvima ne dižemo spomenike. Takve smo dizali u zrak, je li.

Stoga je činjenica da je “Dane Nikole Tesle” otvorio alternativac Plečko zapravo tek svojevrsna “točka na i” kontinuiranog marginaliziranja čovjeka koji je doslovno osvijetlio čitav svijet, ali to nam očito nije bila prepreka da se ponašamo kao da se izum(itelj) što je to i omogućio - nije nikada dogodio.

Samo, pitanje je kako će išta od njegovih otkrića shvatiti netko tko ne može “shvatiti” da je čovjek naprosto bio Srbin (što ne može utjecati na razloge da se njime ponosimo), a pozitivnu mu ocjenu piše isključivo zato što je kazao da se “jednako ponosi svojim srpskim rodom i hrvatskom domovinom” (iz uzvratnog telegrama Vlatku Mačeku, koji je znanstveniku 10. srpnja 1936. čestitao 80. rođendan).

“Odnos prema Tesli u posljednjih dvadesetak godina kod nas me podsjeća na onu pjesmu Đorđa Balaševića u kojoj kaže da ‘loši đaci vladaju svijetom’”, kazat će na ovu temu Zoran Pusić, višegodišnji predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava, inače magistar matematike.

‘Sjajna’ mržnja

“To što se i alternativci i ljubitelji teorija ‘na rubu znanosti’ zanimaju za Teslu nije sporno. Sporno je to što se u jednom iracionalnom nacionalnom naboju Teslu zbilja guralo u stranu. Zaslijepljene budale su mu minirale i spomenik u Gospiću.

Zaista je na granici debilnosti odricati se takvog znanstvenika, a istodobno se pozivati na neke upitne nacionalne veličine”, komentira Pusić, koji kao “prirodnjak” po vokaciji ne propušta primijetiti da je kod nas “interes za prirodne znanosti u drugom planu, pogotovo u odnosu na društvene znanosti i pravo, a to je suprotno općem trendu u svijetu, koji napredak bazira na visokoj razini prirodo-znanstvenog obrazovanja, što je kod nas pomalo zanemareno”, drži Pusić.

Umjesto zaključka, tek podsjetnik na Teslinu izjavu, koja se zbog razumljivih razloga baš nije puno citirala u devedesetima, ni u Srbiji ni u Hrvatskoj. Naime, na pokušaje da se i njega uključi u ovdašnje etničke i druge sukobe, Tesla je znao odgovoriti: “Vaša mržnja, pretvorena u električnu energiju, mogla bi obasjati cijeli svijet.” Valjda smo barem toliko u stanju naučiti od Tesle.

hrvoje prnjak

Prizemna svojatanja

Prizemna svojatanja, koja Teslinu genijalnost pokušavaju svesti u granice manjih ili većih omeđenih dvorišta, posebno su aktualna posljednjih godina. Ima tu svega: od Discovery Channela, koji je Teslu uvrstio među 100 najznačajnijih Amerikanaca, pa do tvrdnji kakve je u “Glasu javnosti” iznio zemunski povjesničar i geograf Božidar Kraljević.

Po njemu, Tesla je porijeklom - Hercegovac, čije porijeklo po očevoj liniji vodi “do Pavla Orlovića, barjaktara kneza Lazara u Kosovskom boju”. S druge strane, “Hrvatsko slovo” je 16. prosinca 2005. objavilo “otkriće” u kojemu stoji kako Tesla “nije bio Srbin, niti srpskog podrijetla, niti je ikada pripadao Srpskoj pravoslavnoj crkvi”.

To nije bilo sve: “Nitko našu zemlju ne cijeni po tome što mazohistički dijeli Teslinu povijesno-znanstvenu vrijednost, par excellence, sa Srbijom i srpstvom, s kojima Tesla nema nikakve veze”, poučavalo je svoje čitatelje “Hrvatsko slovo”.