Kamate za mala i obiteljska gospodarstva bit će na razini od dva do tri posto i to je mjera koja će ljudima u ruralnim i zaostalim krajevima omogućiti bolje uvjete za osiguravanje vlastite egzistencije, dok će povratnici u ta područja biti ohrabreni takvom politikom naše banke - odgovorio nam je Zvonko Agičić, koordinator Srpskoga narodnog vijeća za pokretanje Tesla banke, na pitanje kako će ta banka konkretno pomagati stanovnicima ruralnih područja.
Naime, na službenim stranicama SNV-a navodi se kako je “mnogim ljudima i mnogim područjima u Hrvatskoj potrebna podrška u obnovi domaćinstava, u razvoju poljoprivredne proizvodnje, turističkih i uslužnih djelatnosti te malog poduzetništva” te kako je “sada došlo vrijeme da se stvori banka koja će svoj razvoj i svoje poslovanje temeljiti upravo na tome”.
Nadalje se tvrdi kako dosadašnja poslovna politika banaka nije nalazila svoje interese ni u tim potrebama ni u potencijalima takvih ljudi i krajeva kao i da su područja zahvaćena ratom do danas ostala potpuno nerazvijena, “bez potrebne infrastrukture, bez dovoljne podrške države i bez uspješnih poduzeća koja će ovim krajevima donijeti napredak, a njihovim ljudima zaposlenje, povećanje standarda i kvalitetu života”.
Temeljni kapital
“Stoga je SNV pokrenuo inicijativu za osnivanje banke koja bi bila komercijalno-razvojna regionalna banka, s tim da bi oko 40 posto bilance bilo usmjereno na konkurentske bankarske proizvode, dok bi oko 60 posto aktive odlazilo na već rečene kreditne projekte koji bi uz znatno povoljniju kamatnu stopu od postojeće na tržištu bili dostupni stanovnicima tih područja”, rekao nam je Agičić. Prema njegovim riječima, poslovna politika banke bila bi usmjerena prema “umjerenoj profitabilnosti”, jer određena profitabilnost je potrebna kako bi banka poslovala “na zdravim temeljima”.
Agičić pritom napominje kako do početnog osnovnog kapitala SNV planira doći formiranjem triju dioničarskih stupova investitora. “Prvi stup činili bi hrvatski i inozemni fondovi, drugi stup činila bi poduzeća, ustanove i pojedinci sa značajnim udjelima, dok bi treći, najbrojniji stup, činili mali dioničari kojima će se ponuditi uplata osnivačkog kapitala, tj. kupnja dionica prema vlastitim mogućnostima i interesima uz obavezan minimalni iznos”, ističe Agičić, inače profesor ekonomije na sveučilištu Veritas, te dodaje kako će svaka pojedinačna dionica glasiti na ime vlasnika i imati nominalnu vrijednost od 100 kuna, a minimalni iznos za uplatu je 500.
On navodi kako se trenutačno radi na izradi potrebne poslovne i pravne dokumentacije, prema Zakonu o kreditnim institucijama i zahtjevima Hrvatske narodne banke, kao uvjet za dobivanje odobrenja za rad Tesla banke. “Moramo prikupiti 100 milijuna kuna temeljnog kapitala kako bismo HNB-u mogli uopće poslati zahtjev za odobrenje rada, a siguran sam da ćemo to uspjeti do kraja godine. Inicijativu za osnivanje banke podržalo je i Izvršno vijeće AP Vojvodine kroz donaciju potrebnu za pripremne radnje za osnivanje banke, a krenuli smo u pregovore s licenciranim bankarima i specijaliziranim stručnjacima koji će voditi buduću banku”, kazao nam je, napominjući i kako je u tijeku prezentacija poslovnih planova i projekcije rada “Tesla banke” d.d. u većim mjestima u Hrvatskoj te u Republici Srbiji i BiH.
Ulagači iz Vojvodine
“Čvrsto smo uvjereni da će Tesla banka dobiti sve potrebne dozvole i početi s radom u ovoj godini te tako trasirati put dugoročnom razvoju kako same banke, tako i regija u Hrvatskoj i susjednim nam zemljama. To temeljimo na više od tisuću razgovora koje smo obavili s potencijalnim ulagačima - dioničarima diljem Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine”, naglasio je ovaj ekonomski stručnjak.
Kako bi banka mogla ponuditi niže kamate od tržišnih, dio kapitala će pronalaziti putem Hrvatske banke za obnovu i razvoj, fondova Europske unije i međunarodnih financijskih institucija, koje u svojim programima potiču revitalizaciju ruralnih i zaostalih krajeva.
Na pitanje hoće li banka biti orijentirana prvenstveno prema srpskom dijelu stanovništva u Hrvatskoj, odnosno u ruralnim krajevima, Agičić nam je rekao kako će usluge banke moći koristiti bilo koji stanovnik Lijepe naše, jer drugačije i ne može biti prema zakonima, ali da je logično da se Tesla banka percipira kao “srpska banka”, budući da je njezino osnivanje inicirao SNV.
Iako se u SNV-u ne žele istrčavati s izjavama da se banka osniva i kako bi pomogla srpskim povratnicima da se što bolje snađu pri povratku, Bojan Pajtić, predsjednik Vlade Vojvodine, nema takvih bojazni, tako da je nedavno u novosadskom listu “Dnevnik” najavio kako će “inicirati osnutak srpske razvojne banke ‘Tesla’ u Hrvatskoj, koja će kreditirati srpsku zajednicu u području gospodarstva i poljoprivrede”.
List je prenio kako će osnivači te banke biti Pokrajinski fond za razvoj i Srpsko nacionalno vijeće u Hrvatskoj te poslovni ljudi iz Hrvatske srpskog podrijetla, zbog čega se pristupilo izmjenama osnivačkih akata toga pokrajinskog fonda. Naime, na jednoj od sjednica Skupštine Vojvodine usvojene su izmjene odluke o osnivanju Fonda za razvoj Vojvodine, na temelju kojih ovaj fond može biti osnivač financijskih institucija i baviti se prometom vrijednosnim papirima i tako stjecati prihode.
“Kad se govori o povratku Srba u Hrvatsku, mora se voditi računa o tome da se osiguraju i uvjeti za egzistenciju srpskih obitelji. Mi ćemo uložiti oko 150.000 eura kao svoj dio osnivačkog kapitala, a taj novac će biti plasiran srpskim povratnicima pod veoma povoljnim uvjetima da bi im se omogućilo da žive dostojanstveno”, istaknuo je Pajtić.
Sto zaposlenika
Nema nikakve sumnje da i čelnici SNV-a i srpskih političkih stranaka ne moraju biti manje otvoreni od Pajtića, jer u osnivanju banke koja bi, među ostalim, pomogla povratak srpskim građanima u Hrvatsku nema ničeg lošeg, dapače. A ako i netko od Hrvata zatraži kredit u “Tesla banci” kako bi pokrenuo ili održao svoje obiteljsko gospodarstvo ili poželi biti štediša “Tesla banke”, neće biti odbijen, tvrde u SNV-u.
Podsjetimo, uostalom, kako je prije 1941. u Hrvatskoj poslovala Srpska banka kao druga po veličini u zemlji, s poslovnicama u Dubrovniku, Splitu, Šibeniku, Kninu, Novom Sadu, Somboru i Subotici, a njezina imovina je prenesena u Poštansku štedionicu, čija je sljednica sadašnja Hrvatska poštanska banka. Od 2011. Hrvatska bi trebala, pak, dobiti “Tesla banku” čiji će glavni zadatak biti ulaganje u revitalizaciju povratničkih područja te njihov ne samo infrastrukturni, nego ukupni ekonomski i društveni razvoj.
“Tesla banka” će imati sjedište u Zagrebu, a prema riječima Zvonka Agičića, nakon godinu dana trebala bi imati minimalno šest podružnica s oko 100 zaposlenika. Eto, SNV će se odmah u startu moći pohvaliti kako je dao obol Vladinu programu gospodarskog oporavka, odnosno povećanju broja zaposlenih u RH.
piše frenki laušić